Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03 i 79/07) definirao je što se može smatrati autorskim djelom, a samim tim daje smjernice kako ćemo primitak za autorsko djelo odrediti u poreznom smislu.
U čl. 5. st. 1. Zakona kaže se: «Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.»
Nadalje, u čl. 5. st. 2. Zakona pobliže je definirano što se može smatrati autorskim djelom.
To su: jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni progra¬mi), glazbena djela, s riječima ili bez riječi, dramska i dramsko-glazbena djela ,koreografska i pantomimska djela, djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, djela arhitekture, djela primijenjenih fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.
Osim navedenih u čl. 6. pobliže su definirana i ostala djela na koje se primjenjuje ovaj Zakon.
Da bismo neko djelo definirali kao autorsko bitno je da je autor djela fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila te da se radi o originalnoj, intelektualnoj tvorevini.
Za svoj rad autor djela će primiti ugovoreni honorar, a da bi se uopće honorar mogao isplatiti potrebno je sklopiti ugovor o autorskom djelu isključivo u pisanom obliku. Ugovor treba sadržavati naziv djela na koje se odnosi, način korištenja te korisnika autorskog djela.
Isplata honorara i sve obveze koje iz toga proistječu definirani su Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak. U poreznom smislu autorski honorar je prema čl. 32. st. 2. Zakona o porezu na dohodak definiran kao drugi dohodak. Za autorske honorare priznaju se izdaci tj. troškovi u paušalnoj svoti od 30%.
Autorski honorari ugovaraju se i obračunavaju u bruto svoti, a dohodak se utvrđuje kao razlika između bruto svote (primitka) i 30% troškova. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 25% uvećan za prirez (ako je propisano plaćanje prireza). Pri obračunu poreza ne može se primijeniti mjesečna svota osobnog odbitka. Isplatu neto primitka isplatitelj je obvezan uplatiti isključivo na žiro-račun autora.
Obračunati porez uplaćuje se na račun određen za porez na dohodak prema gradu/općini prebivališta autora. Obračunati porez na dohodak je osobni porez autora te isplatitelj u pozivu na broj koristi uplatni račun 1465 i OIB autora.
Prema čl. 209. Zakona o doprinosima (NN 84/08 i 152/08) autorski honorari su oslobođeni plaćanja doprinosa.
Po isteku mjeseca u kojem je honorar isplaćen isplatitelj je obvezan dostaviti Poreznoj upravi obrazac IDD - Izvještaj o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu.
Na kraju godine, a najkasnije do kraja siječnja slijedeće godine, isplatitelj je obvezan autoru dostaviti potvrdu o isplaćenom honoraru i isto tako u obvezi je dostaviti Poreznoj upravi obrazac ID-1- Izvještaj o isplaćenom primitku, dohotku, porezu po odbitku.
Ukoliko autor u jednoj godini ostvari primitak koji prelazi ukupni iznos od 85.000,00 kuna obvezan je prijaviti se u sustav PDV-a. Prijava se podnosi na obrascu P-PDV, a predaje se na Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja slijedeće godine.
Ulaskom u sustav PDV-a autor je obvezan voditi knjige određene Zakonom o PDV-u, a to su knjiga ulaznih računa (obrazac U-RA) i knjiga izlaznih računa (obrazac I-RA).
Obračunsko razdoblje za sastavljanje obračuna PDV-a može biti mjesečno ili tromjesečno, a zavisi od visine ostvarenog prometa. Ako je ostvareni promet veći od 300.000,00 kuna obračun PDV-a je mjesečni, a za promet ispod 300.000,00 kn radi se tromjesečni obračun PDV-a.
Obračun PDV-a dostavlja se Poreznoj upravi na obrascu PDV.
Autor koji je u sustavu PDV-a ispostavlja naručitelju račun u kojemu se PDV obračunava na bruto iznos honorara. Naručitelj koji je u sustavu PDV-a tako iskazani PDV priznaje kao pretporez, a autor je u obvezi platiti PDV.
Naručitelj autoru isplaćuje na njegov žiro račun neto svotu za isplatu i obračunati PDV.
No, ukoliko naručitelj nije obveznik PDV-a za njega će obračunati PDV od strane autora predstavljati povećanje cijene autorskog djela. U slučaju da se autor i naručitelj ne dogovore oko povećanja visine cijene autorskog djela, tada će PDV biti sadržan u cijeni autorskog djela. Za autora to znači da će njegov primitak biti umanjen za preračunatu stopu PDV-a. Preračunata stopa za PDV-a od 23% iznosi 18,699187.
Osoba koja je u poreznoj godini ostvarila primitak od autorskog honorara, a nije u sustavu PDV-a nije obvezna na kraju godine podnositi poreznu prijavu. Ali ukoliko želi može podnijeti poreznu prijavu.
U pravilu, poreznu prijavu može podnijeti: ako u poreznoj godini nije iskoristila osobni odbitak, ako je plaćala zdravstvene usluge u privatnim ordinacijama ili nabavljala ortopedska pomagala, ako je plaćala troškove za poboljšanje trajnog stanovanja, plaćala premije osiguranja itd.
Ukupno povećanje osobnog odbitaka za zdravstvene potrebe, poboljšanje stanovanja i premije osiguranja ne može biti veće od 12.000,00 kuna.
Umirovljenici također mogu ostvarivati autorske honorare koji ni u slučaju da vode poslovne knjige ne mogu utjecati na isplatu mirovine, a sve iz razloga što umirovljenici nisu obvezni uspostaviti status osiguranika mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Anisija Bešlić, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za
knjigovodstvo i financije
Ovlašteni računovođa