Prema Zakonu o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 41/2008) darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepušta drugoj strani (obdareniku) neku imovinsku korist, a ova to prihvaća.
Predmet darovanje mogu biti sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine.
Kao što vidimo a za razliku od npr. oporuke koja je jednostrani pravni posao, ugovor o darovanju je dvostrani pravni posao, a to znači da je za perfekciju posla, osim očitovanja volje darovatelja, nužno potrebno i očitovanje volje obdarenika, tj. njegov prihvat. Ugovor o darovanju je obvezno-pravni ugovor i njegovim sklapanjem se zasniva ugovorni odnos između darovatelja i obdarenika na osnovu kojeg se ugovor o darovanju ukazuje kao pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na strani obdarenika na predmetu darovanja.
Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (članku 482. istog) ugovor o darovanju nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, dok ugovor o darovanju bez prave predaje stvari čak mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili u obliku isprave koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Spomenuta obveza propisana je i Zakonom o javnom bilježništvu (članak 53. – pročišćeni tekst).
Važnost poštivanja navedenog oblika ugovora o darovanju očituje se u činjenici da je ugovor o darovanju u slučaju ne pridržavanja propisanog oblika ugovora ništetan, tj. isti ne proizvodi pravne učinke. U praksi će darovatelj kada je predmet darovanja nekretnina, morati u najmanju ruku ovjeriti svoj potpis pred javnim bilježnikom (ako se daruje nekretnina s predajom u neposredan posjed), a sve kako bi bilo moguće ostvariti zakonom propisani modus stjecanja prava vlasništva na nekretninama, a što je upis u zemljišnu knjigu.
U praksi će se ništetnost ugovora o darovanju (zbog nepoštivanja propisanog oblika) očitovati na način da će povodom prijedloga za upisa vlasništva takve nekretnine na ime obdarenika, zemljišno knjižni sud donijeti rješenje kojim se odbija tražena uknjižba prava vlasništva.
Sukladno Zakonu o porezu na promet nekretnina (članak 17.-pročišćeni tekst), stjecatelj nekretnine (u ovom slučaju obdarenik) dužan je u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o darovanju prijaviti nastanak porezne obveze nadležnoj ispostavi porezne uprave. Prijava sklapanja navedenog ugovora istim zakonom propisana je i za javne bilježnike koji su dužni takve ugovore dostaviti ispostavi porezne uprave u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je ovjerovljen potpis na ispravi, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.
Ovdje je bitno za istaknuti da je obdarenik znači dužan prijavu poreznoj upravi izvršiti u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, a ne kao što smo često imali upita u praksi, tek po donošenu rješenja od strane zemljišno knjižnog suda o uknjižbi darovane nekretnine.
Zakonom o porezu na promet nekretnina (člankom 13.), darovanje nekretnine:
- bračnom drugu, djeci, precima te posvojenicima darovatelja,
- braći i sestrama, njihovim potomcima te zetovima i snahama darovatelja (kada nasljeđuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište, ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda),
- braći i sestrama, njihovim potomcima te zetovima i snahama darovatelja kada primaju na dar nekretnine, ako su s darovateljem živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine ili primitka dara,
- pravnim i fizičkim osobama kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave i uprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom te
- bivšim bračnim drugovima kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka
oslobođeno je plaćanja poreza na promet nekretnina (ali ne uvijek i poreza na dohodak od imovine pri daljnjem prometu nekretnine. Naime, nekretnina stečena darovanjem, a otuđena u roku od tri godine, računajući od dana nabave kada ju je nabavio darovatelj – oporezuje se porezom na dohodak od imovine. Porezni obveznik je dakle obdarenik-otuđitelj).
Prema Zakonu o obveznim odnosima, učinjeno darovanje je moguće i opozvati. Tako se darovanje može pismenom izjavom upućenom obdareniku a na kojoj je potpis ovjerovljen od strane javnog bilježnika, opozvati npr. zbog osiromašenja darovatelja ili zbog nezahvalnosti obdarenika no to pravo prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razloge opoziva.
Neda Marasović, dipl.iur.