Hoćemo li radne zadatke obavljati kao članovi radne skupine ili tima?

To nije najpresudniji elemenat u ostvarivanju radne učinkovitosti. Sigurno je da rad u timu donosi cijeli niz beneficija od povećanja produktivnosti do pojedinačnog osnaživanja članova tima. Međutim, u mnogim organizacijama postoji kriva percepcija po kojoj smatramo da imenujući jednu skupinu zaposlenika i njihovog voditelja timom i dobivamo tim. Tim se stvara, izgrađuje, njeguje jer kao što Katzenbach i Smith definiraju: „Tim je mala grupa ljudi s različitim vještinama i visokim stupnjem međuovisnosti, predanih postizanju zajedničkih ciljeva ili zadataka zbog kojih se drže jednako odgovornima“. Kako bi se to postiglo centralna uloga pripada voditelju tima. On mora imati jasnu sliku o elementima koji utječu na timsku učinkovitost i biti spreman poticati i njegovati implementaciju istih.

O kojim elementima voditelj tima mora imati jasnu sliku?

1. Predanost viziji i vrijednostima

Vizija tima, strateške i procesne vrijednosti moraju biti usklađene s vizijom i vrijednostima organizacije. To članovima tima pruža jasan osjećaj usmjeravanja. Kroz viziju i vrijednosti članovi tima razumiju kako se njihov posao uklapa u ciljeve organizacije. To im omogućava da kreiraju svoja temeljna timska pravila koja uzimaju u obzir interese obiju strana i organizacije i tima. Predanost viziji i vrijednostima olakšava pojedincima spremnost da svoje osobne potrebe podrede beneficijama timskog rada. To je temelj sinergije u grupama. To je ujedno ključ kojim se rješavaju timski konflikti. Kada u timu dođe do konfliktne situacije jasno i usmjereno vraćanje na timske vrijednosti je vodilja koja timske i organizacijske interese pozicionira iznad individualnih interesa.

2. Uključivanje, samopouzdanje i osnaživanje

U ovom elementu voditelj tima ima izuzetno značajnu ulogu. Svoj stil vođenja tima mora podrediti ciljevima i ne smije zaboraviti da je osobno odgovoran za uključivanje, samopouzdanje i osnaživanje članova tima.
Rasporedom i delegiranjem radnih zadataka svaki član tima mora biti podjednako uključen. Podjednaka uključenost osigurava osjećaj pravednosti i osjećaj pripadnosti timu. Kada se pojedinci osjećaju kao dio tima i njihov doprinos u timu je veći. Uključenost svih članova tima voditelj može poticati boljim informiranjem i spremnošću da prihvati i cijeni inicijative i nove ideje. Ako otvoreno i transparentno ukazuje na postignuća članova, daje kvalitetnu povratnu informaciju o radu i izvršenju zadataka, podučava i osigurava prilike za profesionalni razvoj direktno će utjecati na podizanje samopouzdanja svakog člana. Osnažit će ih tako da ih uključi u donošenje odluka, da koristi njihovo radno iskustvo i da im pruži potrebne i odgovarajuće treninge za sticanje novih znanja i razvijanje umijeća i vještina. Kada članovi tima osjete da im je omogućeno spremni su uložiti i pružiti više.

3. Komunikacija u timu

Kohezija tima postaje snažnija ako je komunikacija u timu jasna, otvorena i prijateljska. Istrenirajte svoje članove tima da znaju aktivno slušati, da usklade verbalnu i neverbalnu komunikaciju, da preispitaju stavove koje unose u komunikaciju i da nauče učinkovito voditi razgovor. Tako će biti sposobni da kažu što misle, da traže pomoć, da obrazlažu nove ideje i da grade dobre interpersonalne odnose.

4.Ponašanje u timu

Voditelj tima mora odrediti jasna pravila timskog ponašanja, napisati kodeks ponašanja. Ništa se ne ostaviti stilu „pa to se podrazumijeva“. Kodeks ponašanja mora dobititi timski konsenzus jer bez njega se ne može očekivati da će članovi tima biti spremni i sposobni na implementaciju. Nemojte elementi kodeksa pretvoriti u deklarativne izjave. Otvoreno se dogovorite o vrijednostima koje želite živjeti u timu. Neka ga krase sljedeći stavovi: to će biti napravljeno točno, na vrijeme i u potpunosti, svaka individualna inicijativa bit će podržana, prioriteti tima će se pretvarati u osobne prioritete, njegovat će se otvorena komunikacija i svijest da kao dio tima sve što pojedinac napravi ili ne napravi direktno utječe na nekog drugog.
Živjeti, raditi i biti dio tima je kao biti član obitelji. Sve uspjehe i neuspjehe dijele zajedno.

5. Upravljanje sukobima

Bilo koji sukob koji se u timu manifestira na ovaj ili onaj način je normalan i nemojte živjeti u lažnoj idili da do sukoba neće dolaziti. Čak ni na pojam samog sukoba ne gledajte negativno jer su sukobi često pozitivan okvir za promjene koje su u timu neophodne. Ono što je važno naglasiti, nemojte sukobe pomesti pod tepih jer ćete uskoro živjeti u zagađenoj prostoriji, a to vjerujte mi nije nikome ugodno. Postoji niz vrlo učinkovitih tehnika za rješavanje sukoba. Stoga, sukobe rješavajte odmah.

6. Upravljanje promjenama

Ljudi u načelu vole atmosferu „ne talasaj“, ali organizacije i timovi ne mogu preživjeti na zahtjevnom tržištu bez spremnosti na brze promjene i visoki stupanj fleksibilnosti. Timovi ne samo da moraju odgovoriti na promjenu nego ju zapravo moraju i inicirati. I ovdje voditelji ima značajnu ulogu u smanjivanju otpora prema promjeni. Mora uočiti opasnosti, pomoći timu da prepozna prilike, omogućiti neophodnu sigurnost za riskiranje i osigurati alate za inovaciju.

7. Povezivanje tima

Ni jedan tim ma kako uspješan bio nije Pale sam na svijetu. Kontinuirano mora uspostavljati i osnaživati veze na tri nivoa. Prvi nivo je veza za organizaciju. Zato timsku učinkovitost vežite uz prioritete organizacije i uzmite u obzir potrebe tima u svijetlu onoga što je dobro za cijelu organizaciju i što će najbolje odgovarati zajedničkim ciljevima. Drugi nivo je veza među vlastitim članovima. Zato dopustite vrijeme prije i poslje sastanaka za kratku socijalizaciju, uvrstite u raspored timske ručkove, ponekad kreirajte timske projekte izvan radnog mjesta, kreirajte zajedničke treninge i ne propustite pružiti povratnu informaciju o razvoju jedni drugima. Treći nivo je povezivanje s drugim timovima. Njih možete tretirati kao da su oni „unutarnji kupci“. Sastanite se bar jednom mjesečno radi upoznavanja, pozovite ih ponekad na sastanke tima, budite spremni na posuđivanje ljudi između timova, udružite zajedničke snage na nekom projektu i dijelite međusobno resurse.



Boris Blažinić prof.psih. Ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala