Ljudski mozak je vrlo delikatan organ.Za rad mu je potrebna precizna mješavina vode, glukoze, temperature, elektrolita, esencijalnih masnih kiselina i cijeli niz drugih tvari.Hrana koju jedete direktno utječe na učinkovitost vašeg mozga. Ako svom mozgu date pravilnu ishranu moći ćete razmišljati brže, imati bolje pamćenje, biti bolje koordinirani i uravnoteženi i imati poboljšanu koncentraciju.

Učenje je biokemijski proces. Na vanjski podražaj stvaraju se interakcije među neuronima i neuralni putevi koji primljenu informaciju prenose do već spremljenih istih ili sličnih informacija.Da bi moždane stanice učinkovito komunicirale jedne s drugima i tako stvarale neuralne puteve potrebni su kemijski spojevi koje nazivamo neurotransmiteri. Možemo reći da su neurotransmiteri "glasnici" nošenja poruke od neurona do neurona.

Tri su ključna neurotransmitora :

1.Acetilkolin pobuđuje neurone i odgovoran je za pamćenje. Hrana bogata acetilkolinom uključuje žumanjke, kikiriki, pšenične klice, jetra, meso, ribe, mlijeko, sir i od povrća posebno brokulu, kupus i cvjetaču.

2. Dopamin je povezan sa pažnjom, koncentracijom i emocionalnim uzbuđenjem. Hrana bogata dopaminom je proteinska hrana, dakle meso, mlijeko, ali i proizvodi od soje, graha i orasi .

3.Serotonin je povezan sa snom i budnošću, njegova je uloga i u nagrađivanju , odgovoran je za osjećaj zadovoljstva.Manjak serotonina može dovesti do depresije.Najpoznatija hrana bogata serotoninom je čokolada, ali je njim bogata i tjestenina, krumpir, žitarice i kruh.

Zašto je riba „hrana“ za mozak?

Riba sadrži omega tri masne kiseline.Mogli bi reći da poput svakog stroja i naš mozak treba podmazivanje.Esencijalne masne kiseline koje su važne za izgradnju membrana i sastavni su dio stanica mozga ključnih za proces razmišljanja i osjećaje, osim ribe sadrže i orašasti plodovi, sjemenke suncokreta i bundeve, sezam.Omega tri masne kiseline čine membrane stanica fluidnim i bolje prohodnim i tako pomažu bržoj komunikaciji između neurona i pospješuju učenje.Omega tri masne kiseline nalazimo u ribi, posebno u ribi iz sjevernih mora (losos, bakalar, tuna, haringa).Uz to riba sadrži i puno selena, minerala koji vidljivo podiže raspoloženje.Učenje je itekako zavisno od raspoloženja.

Glukoza

Mozak je organ koji je najosjetljiviji na koncentracije krvnog šečera.Važno je shvatiti da se mozak ne hrani proteinima već glukozom.Glukoza je glavno gorivo za stanice mozga, stoga je ne smije manjkati u vrijeme intelektualnih naprezanja.Već i najmanji pad glukoze u krvi uzrokuje probleme sa koncentracijom i pamćenjem.Međutim i kod povećanog unosa hrane osjećamo se pospano, zbog punog želuca većina krvi kola probavnim sustavom.
Mozak koristi oko 25% kalorija koje unesemo hranom.Ako želimo održati stalne razine glukoze u krvi moramo naučiti što su to „spori“ ugljikohidrati : proizvodi od cjelovitih žitarica, voća, povrća, grahorica i orašastih plodova.

Mozak je posebno osjetljiv i na manjak vode.Već i najmanja dehidratacija utječe na moždane funkcije.Još do nedavno smo govorili o potrebi uzimanja 6-8 čaša vode dnevno.Čini se da novija saznanja govore da previše anorganske vode u kojoj su otopljeni minerali isto može biti štetno.Vodu iz boce ili slavine trebalo bi zamijeniti „organskom“vodom, dakle jesti dosta povrća i voća koji imaju veliki postotak vode i piti svježe pripremljene sokove.

Svježe voće i povrće izvor je vitamina i minerala koji djeluju kao antioksidansi i štite stanice mozga od štetnih slobodnih radikala.

Ne zaboravite da je osim hrane mozgu neophodan kisik,mnogo kisika.

Što nije dobro za mozak?

Stimulativni napitci imaju samo kratkotrajno djelovanje,dugoročno nepovoljno utječu na moždane procese.Neumjerenost u unosu kave,napitaka s kofeinom i teinom neprijatelj je organizma u cijelosti jer takvi napitci stvaraju osjećaj napetosti,u konačnici smanjuju koncentraciju i remete kvalitetu sna koji je iznimno važana za oporavak mozga od svakodnevnih napora.Alkoholna pića polako i tiho uništavaju moždane stanice . Čak i pasivno pušenje intenzivno šteti i povećava izglede za pojavu kancerogenih bolesti u mozgu.Gladovanje i selektivne dijete smanjuju mentalne i intelektualne funkcije,a rigorozne ostavljaju trajne posljedice na mozak.

Ukratko

Započnite dan sporim ugljikohidratima,najbolje voćem.Tako će vaš mozak dobiti dovoljno glukoze .Nastavite sa voćem do podneva.Kasnije uzmite i nešto proteina , to može biti i sendvič.Lagani ručak trebao bi biti salata od povrća kojoj možete dodati jaje.Već smo spominjali neophodni acetilholin iz žumanjka. Nakon posla uzmite dovoljno vremena za jedan obilniji obrok.Jedite sporo i „lagano“.Ne zaboravite ribu. I izbjegavajte „brzu“hranu. Obrok završite jogurtom nadopunjenim orašastim plodovima. Lagani obrok prije spavanja osigurati će dovoljno glukoze potrebne za dobar san.I ne zaboravite piti . Preporučam zeleni čaj i sok od grejpa,bez šečera naravno.


Neda Kovačić