Izmjene Zakona o porezu na dobit

U Narodnim novinama broj 80/2010 objavljena je Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Navedene izmjene Zakona primjenjuju se od 1. srpnja 2010. godine.

Izmjene su slijedeće:

Uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svog zaposlenika tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu porezno je priznati trošak ako se uplaćuje iznos do 500,00 kn mjesečno po zaposleniku te ako je zaposlenik za navedeno dao pisani pristanak. Navedene premije se ne moraju plaćati za sve zaposlenike, plaćanje se može vršiti samo za one za koje tvrtka to odluči i koji su na to pristali. Kod ugovaranja plaćanja ugovatatelj je tvrtka a korisnik je zaposlenik.

Premija od 500,00 kn mjesečno po zaposleniku nije oporeziva porezom na dohodak. Ako poslodavac odluči zaposleniku plaćati premiju veću od 500,00 kn mjesečno razlika iznad 500,00 kn smatra se plaćom tog zaposlenika.

Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore u skladu sa računovodstvenim propisima (MRS 19 – Primanja zaposlenih i HSFI – 16 Rashodi) su porezno priznati troškovi. Navedena rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore obavezno se ukidaju u slijedećem poreznom razdoblju ako nisu realizirana i tada se priznaju kao prihod od ukidanja dugoročnih rezerviranja.

Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom s vijekom trajanja dužim od jedne godine smatra se svako sredstvo čija svota pojedinačnog troška nabave iznosi 3.500,00 kn ili više (dosadašnji iznos bio je 2.000,00 kn). Navedeno se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je nabavljena od 1.7.2010. pa nadalje.

Troškovi u vezi s privatnim potrebama članova društva, dioničara i sa njima povezanim osobama (fizičke osobe) – Izuzimanja i skrivene isplate dobitka više se ne mogu evidentirati kao porezno nepriznati trošak. Navedeno je uvijek dohodak fizičke osobe zbog koje su izdaci nastali. Nadalje, više se u Zakonu ne spominje zabava, sport i rekreacija za zaposlenike kao porezno nepriznati trošak. Na navedeni troškovi se moraju zaposleniku obračunati kao plaća. Npr. ako tvrtka plati za team building za svojih 10 zaposlenika dužna je navedeni trošak podijeliti na 10 zaposlenika i svakome za njegov dio troška obračunati plaću.

Ako u postupku nadzora Porezna uprava utvrdi neke troškove za privatne potrebe a poduzetnik ih je evidentirao kao poslovne rashode bez obračuna i plaćanja poreza na dohodak Porezna uprava će: Na navedene troškove sa uključenim PDV-om obračunati porez na dohodak, prirez i doprinose te će za sve navedeno uvećati osnovicu poreze na dobitak. Ovdje se po prvi puta javlja dvostruko oporezivanje te navedeno poprima obilježje kazne.

Troškovi za privatne potrebe članova društva i dioničara uvećani za PDV i dalje se mogu knjižiti na teret zadržanog dobitka, kao predujam budućeg dobitka ili kao odobrena pozajmica uz kamatu od najmanje 4% godišnje. Za sve navedeno poduzetnik mora donijeti odluku.

Darovanja do 2% ukupnog prihoda prethodne godine koja se odnose na plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba moraju biti uplaćena na žiro-račun fizičke osobe odnosno primatelja dara ili zdravstvene u stanove. Za navedeno se moraju osigurati vjerodostojne isprave.

Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor koji su evidentirani u dugotrajnoj imovini poduzetnika te se na njih obračunava amortizacija i drugi troškovi biti će priznati samo onom poduzetniku koji je:
- registriran za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja i/ili prijevoza,
- na osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 7% njihove nabavne vrijednosti
- na osnovi korištenja apartmana i kuća za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 5% njihove nabavne vrijednosti

Plovila, apartmani i sl. koji su uzeti u operativni leasing mogu navedene troškove i ostale troškove u vezi sa korištenjem ove imovine porezno priznati pod uvijetom da je u poreznom razdoblju na osnovi njihovog korištenja ostvaren prihod najmanje u visini troškova najma.

Pravnom sljedniku prestaje pravo na prijenos poreznog gubitka ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnost ili ako tijekom dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika.

Za iznos iskorištenog poreznog gubitka, pravni sljednik je dužan uvećati poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojem je prestalo pravo na prijenos poreznog gubitka sukladno onome što je navedeno u prethodnom odlomku.

Pravnom slijedniku prestaje pravo na prijenos poreznog gubitka kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva poduzetnika promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja.

Sve navedeno ne primjenjuje se za pravnog slijednika koji bitno promijeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.

Porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na sve vrste usluga koje su plaćene pravnim osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje nisu članice Europske unije, u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja niža od 12,5%. Popis država objaviti će Ministar financija.

Prijava poreza na dobit u elektroničkom obliku obvezna je za velike i srednje poduzetnike. Ostali predaju kao i do sada.

Novčane kazne za prekršaje u vezi sa porezom na dobit povećavaju se sa 1.000,00 kn na 2.000,00 kn.

Pravilnik Zakona bi trebao biti donesen do 01.11.2010. godine.