1. UVOD

Svi poslovi vezani uz integralnu sigurnost nikada se ne mogu smatrati posve dovršenima i predstavljaju idealan primjer aktivnosti koji se nalaze u klasičnom ciklusu planiraj-učini-provjeri-implementiraj na kojemu počiva većina sustava upravljanja kvalitetom. Tipičan primjer predstavlja informacijska sigurnost koja se nikada ne smije smatrati dovršenim procesom – ona u najboljem slučaju može biti dobro definiran i zaokružen proces no njegovo provođenje se nikada ne smije smatrati dovršenim i statičkim sustavom. Slično je i sa zaštitom na radu, naime, čak i u slučaju sustava zaštite koji su postavljeni prema pravilima struke u danom trenutku, zbog promjena unutar organizacije, zbog promjene radnog procesa ili alata i strojeva koji se koriste odnosno radnih postupaka, prethodno primijenjene mjere zaštite mogu se pokazati nedostatnima. U poduzećima se u praksi često mijenja djelatnost ali i tehnološki procesi, otvaraju se nova radna mjesta ili se mijenjaju nazivi i sadržaji postojećih radnih mjesta ili se u radne procese uvode nove opasne tvari, dolazi do pojave ozljeda na radi, profesionalnih bolesti, incidenata ili se pojavljuje nova dokumentacija o ispitivanju radnog okoliša i uređaja s povećanom opasnošću. Sve ovo dovodi do potrebe konstantnog unapređivanja procesa zaštite na radu ali i formalizacije tog postupka kroz reviziju procjene opasnosti.

2. UVJETI IZRADE REVIZIJE PROCJENE OPASNOSTI

Shvaćajući ovu nužnu osobinu poslovne funkcije koju predstavlja zaštita na radu, hrvatski je zakonodavac u okviru podzakonskog akta predvidio ne samo izradu procjene opasnosti kao temeljnog dokumenta kojim svako poduzeće regulira provođenje mjera zaštite na radu, nego i uvjete pod kojima je nužno obaviti reviziju procjene opasnosti. Konkretno, radi se o Pravilniku o izradi procjene opasnosti (Narodne novine, br. 48/97., 114/02. i 126/03.) koji definira kako se procjena opasnosti obavezno mora revidirati svake dvije kalendarske godine. Međutim, postoje i dvije skupine uvjeta pod kojima se procjena opasnosti mora revidirati neovisno o isteku vremenskog roka od inicijalne procjene ili posljednje revizije:

1. u slučaju naloga inspektora rada (npr. ukoliko je inspektor rada tijekom postupanja uoči značajna odstupanja stvarnog stanja zaštite na radu od situacije navedene u procjeni opasnosti)
2. u slučaju izmjena procesa rada koje mogu utjecati na zdravlje i sigurnost radnika
3. u slučaju otkrića profesionalne bolesti te poremećaja u procesu rada
4. u slučaju smrtne, skupne ili teže ozljede na radu
5. ukoliko je inicijalna procjena opasnosti nedovoljne kvalitete
6. ukoliko dođe do promjene zakonskih propisa koje mogu utjecati na sadržaj procjene (npr. ukoliko novi zakonski akt definira dodatne mjere zaštite na radu ili neke nove činjenice koje nisu bile obuhvaćene postojećom procjenom ili njenom revizijom jer nije postojala zakonska obaveza)

Zakonodavac već u Zakonu o zaštiti na radu definira kako je jedan od ciljeva praćenje dostignuća na ovom području, pa stoga zakonski propisi doživljavaju česte izmjene. Tako je recimo prije Inspekcija zaštite na radu morala odobravati procjene opasnosti dok je danas ta odredba brisana iz zakona.

3. TKO MOŽE IZRAĐIVATI REVIZIJU PROCJENE OPASNOSTI?

Reviziju procjene opasnosti u svakom slučaju mogu izrađivati ovlaštena trgovačka društva iz područja zaštite na radu s kojima poduzeće za koje se izrađuje revizija procjene ima sklopljen ugovorni odnos, odnosno od kojih se na slobodnom tržištu naručuju poslovi te vrste. Dobra je poslovna praksa takve zadaće povjeriti onim tvrtkama s kojima se već surađivalo ukoliko je poduzeće zadovoljno inicijalnim poslom pošto je u tom slučaju reviziju procjene daleko lakše izraditi jer ovlaštena tvrtka već poznaje radni proces i sustave poduzeća za koje izrađuje reviziju te će tako adekvatnije moći pristupiti procesu izrade.
Naravno, pravilnik određuje kako poslodavac sam može izraditi reviziju procjene opasnosti, dakle eksternalizacija izrade nije obavezna. Pošto je izrada procjene opasnosti kompleksan posao, zakonodavac je vrlo striktan po pitanju uvjeta koje poduzeće mora zadovoljiti da bi samostalno moglo izraditi reviziju procjene. Naime, interna radna grupa mora se sastojati od najmanje tri stručnjaka zaštite na radu tehničkog smjera ili drugog smjera koji odgovara poslovnoj djelatnosti poslodavca te liječnika specijalista medicine rada. Ti članovi moraju imati minimalno tri godine radnog iskustva, dok jedna osoba koja je imenovana voditeljem grupe mora imati najmanje pet godina radnog iskustva. Nadalje, stručnjak za zaštitu na radu mora imati položen ispit ukoliko ima manje od dvadeset godina radnog iskustva na tim poslovima, a u protivnom taj ispit ne mora polagati.

4. RADNJE TIJEKOM IZRADE REVIZIJE PROCJENE OPASNOSTI

Ukoliko je posao izrade procjene opasnosti povjeren ovlaštenom trgovačkom društvu, uputno je tijesno surađivati i u radnu skupinu za izradu procjene opasnosti uvrstiti barem jednog rezidencijalnog stručnjaka zaštite na radu.
Izrada revizije opasnosti ne razlikuje se puno od inicijalne izrade procjene opasnosti, metodologija izrade je ista (jedna ili kombinacija), s time da već postoji solidna baza od koje se može krenuti za razliku od inicijalne procjene, pa tako u slučaju solidno postavljenih sustava, izrada revizije može biti jednostavnija, vremenski kraća te materijalno manje zahtjevna. U reviziju procjene opasnosti ulaze sve nove okolnosti identificirane u uvodu ovog članka. Osim toga, potrebno je polazeći od temeljne procjene, u obilasku radnih prostorija i cjelokupnog područja na kojemu se odvija radna aktivnost, utvrditi postoje li propusti u primjeni osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. Temeljna analiza koja treba biti izvršena je analiza rizika od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu iz početne ili prethodne procjene opasnosti, te koje su mjere poduzete kako bi se opasnosti po zaposlenike i radni proces otklonile i da li su one izvršene. Na osnovi uočenih propusta potrebno je izraditi novi plan mjera te kao i u početnoj procjeni opasnosti, utvrditi rokove, ovlaštenike zadužene za provedbu mjera i definirati način kontrole provedbe.
U prilogu procjene opasnosti nalaze se također dokumenti koje je potrebno revidirati ukoliko je došlo do promjena, poput liste novih radnih mjesta za koja je potrebno provesti osposobljavanje za rad na siguran način, novi popis poslova s posebnim uvjetima rada, popis osobnih zaštitnih sredstava po tim radnim mjestima, popis opasnih radnih tvari, uređaja s povećanim opasnostima te tlocrti radnih prostora.
U izradu nacrta revizije procjene opasnosti više je nego uputno uključiti ovlaštenike poslodavca za poslove zaštite na radu te članove radničkog vijeća, odnosno povjerenike poslodavca za zaštitu na radu. Po donošenju finalne revizije procjene opasnosti, istu je potrebno dati na znanje zaposlenicima (npr. putem oglasne ploče ili internog elektroničkog sustava oglašavanja).

5. PRIMJER

Donosimo praktični primjer sadržaja revizije procjene opasnosti za teoretsko poduzeće srednje veličine koje osim uredskog okruženja ima i manji proizvodni pogon u kojemu se odvija konkretna proizvodna aktivnost. Ovaj sadržaj revizije procjene opasnosti može se koristiti kao svojevrsni „podsjetnik“ na sve čimbenike na koje bi trebalo obratiti pažnju u postupku provođenja revizije, redovne ili izvanredne.

A. OPĆI PODACI

A.1. PODACI O POSLODAVCU
A.2. PODACI O OBJEKTIMA NAMJENJENIMA ZA RAD
A.3. OBAVLJANJE POSLOVA ZAŠTITE NA RADU
A.4. PODACI O OVLAŠTENICIMA POSLODAVCA ZA ZAŠTITU NA RADU
A.5. PODACI O STRUČNJACIMA ZA ZAŠTITU NA RADU
A.6. PODACI O POVJERENIKU RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
A.7. PODACI O RADU ODBORA ZA ZAŠTITU NA RADU
A.8. PODACI O RADU RADNIČKOG VIJEĆA
A.9. NADNEVAK ZAVRŠETKA RADA NA PROCJENI OPASNOSTI
A.10. VERIFICIRANA METODA ZA IZRADU PROCJENE
A.11. PODACI O OVLAŠTENOM TRGOVAČKOM DRUŠTVU ZA ZAŠTITU NA RADU
A.12. PODACI O RADNOJ SKUPINI ZA IZRADU PROCJENE OPASNOSTI
A.12.1. PODACI O RADNOJ SKUPINI ZA IZRADU REVIZIJE PROCJENE OPASNOSTI
A.12.2. PODACI O ČLANOVIMA RADNE SKUPINE IZ SASTAVA POSLODAVCA
A.12.3. RJEŠENJE O ISPUNJAVANJU UVJETA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA IZRADI PROCJENE OPASNOSTI

B. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU

B.1. OPĆI PODACI O POSLODAVCU
B.2. GLAVNI TEHNOLOŠKI PROCES
B.3. POPIS OPASNIH RADNIH TVARI
B.4. OPIS TEHNOLOŠKIH PROCESA S NAZNAKOM OPASNOSTI
B.5. ŠIFRE RADNIH MJESTA PREMA RAZMJEŠTAJU PO PROSTORIJAMA
B.6. PODACI O STANJU OZLJEDA NA RADU

C. ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA

C.1. USKLAĐENOST SA ZAHTJEVIMA GLEDE OSNOVNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

C.1.1. SREDSTVA RADA
C.1.1.1. STROJEVI I UREĐAJI S POVEĆANIM OPASNOSTIMA
C.1.1.2. RADNE PROSTORIJE I POMOĆNI PROSTORI
C.1.2. OPREMA
C.1.2.1. OPĆENITO
C.1.3. RADNI OKOLIŠ
C.1.3.1. ZAHTJEVI VEZANI ZA PROSTOR
C.1.3.2. OSVIJETLJENOST, BLIJEŠTANJE I ODSJAJI
C.1.3.3. MIKROKLIMATSKI UVJETI I BUKA
C.1.3.4. ZRAČENJE
C.1.4. PROGRAMSKA OPREMA
C.1.5. ERGONOMIJA RADNOG MJESTA
C.1.6. OPASNOSTI OD HORIZONTALNOG I VERTIKALNOG TRANSPORTA
C.1.7. OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE
C.1.8. OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE
C.1.9. OPASNOST OD POREMEĆAJA: TEMPERATURE, VLAŽNOSTI I STRUJANJA ZRAKA
C.1.10. OPASNOST OD NEPRILAGOĐENE RASVJETE
C.1.11. OPASNOST OD BUKE
C.1.12. OPASNOST OD RADA SA RAČUNALIMA
C.2. ANALIZA PRIMJENE POSEBNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU S TEŽIŠTEM NA
PROVEDBI RADNIH POSTUPAKA
C.2.1. STRUČNA OSPOSOBLJENOST
C.2.2. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN
C.2.3. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA
C.2.4. POSEBNI UVJETI RADA
C.2.5. PRUŽANJE PRVE MEDICINSKE POMOĆI I EVAKUACIJA
C.2.6. OBAVJEŠTAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU
C.2.7. ZAŠTITA NEPUŠAČA.
C.2.8. ISPRAVE I EVIDENCIJE
C.3. ANALIZA SVIH SMRTNIH, SKUPNIH I TEŠKIH OZLJEDA NA RADU GLEDE IZVORA,
UZROKA, NAČINA NASTANKA, VRSTE ITD.
C.4. USPOREDBA BROJA OZLJEDA NA 1000 ZAPOSLENIH U ODNOSU PREMA DOTIČNOJ
DJELATNOSTI
C.5. ANALIZA SVIH SLUČAJEVA PROFESIONALNIH BOLESTI
C.6. ANALIZA PODATAKA KAKO BI SE OCIJENIO PREOSTALI RIZIK NASTANKA OZLJEDE
NA RADU, PROFESIONALNIH BOLESTI, ODNOSNO POREMEĆAJA U PROCESU RADA
KORISTEĆI SE ODGOVARAJUĆIM METODAMA ANALIZE RIZIKA
C.6.1. PROCJENA PO GRUPAMA OPASNOSTI I MJERAMA ZAŠTITE NA RADU
C.6.2. PROCJENA STANJA ZAŠTITE PO PODRUČJIMA DJELOVANJA
C.7. ZAKLJUČAK

D. PLAN MJERA ZA SMANJIVANJE RAZINE OPASNOSTI

D.1. OPĆI PODACI O POSLODAVCU
D.2. TEHNOLOŠKE, ODNOSNO ORGANIZACIJSKE CJELINE
D.3. SADRŽAJ PLANA MJERA ZA SMANJIVANJE RAZINE OPASNOSTI
D.3.1. PRIMJENA OSNOVNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
D.4. NAČIN KONTROLE NAD PROVEDBOM MJERA
D.5. PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE STANJA ZAŠTITE U PODUZEĆU

E. PRILOZI

E.1. POPIS DOKUMENTACIJE NA TEMELJU KOJE JE IZRAdEN PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA
E.2. POPIS PROPISA TEMELJEM KOJIH JE RAĐENA PROCJENA OPASNOSTI
E.3. SKICE RADNOG PROSTORA




mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije