U analizi svih zakona i propisa koji reguliraju tematiku zaštite na radu (u daljem tekstu: ZNR) ponekad se vrlo teško snaći zato što se na ZNR odnose ne samo predmetni zakon, nego i mnogi drugi zakoni, pravilnici, odluke, uredbe, propisi i naputci kojih ima preko 80. Štoviše, u redovitoj praksi vrlo često se na područje ZNR primjenjuju i Zakon o obveznim odnosima, ali i Kazneni zakon. Nadalje, interdisciplinarnost ove funkcije očituje se i u tome da se vrlo često aktivnosti ZNR u svom operativnom izvođenju susreću i s područjima zaštite osoba i imovine, zaštite od požara, zaštite okoliša, te osobito s aktivnostima izvođenja i osiguravanja sukladnosti s raznim tehničkim propisima.

Iz tog razloga u Hrvatskoj danas postoji čitav niz institucija, publikacija i trgovačkih društava koja prate ovu tematiku pokušavajući potencijalnim korisnicima i klijentima pružiti čim bolji pregled trenutačno važećih zakonskih propisa kojih bi se trebalo pridržavati u provođenju ZNR. Među njima trebalo bi izdvojiti Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti (ZIRS) iz Zagreba te Institut za sigurnost Zagreb. Tematika ZNR osobito je postala aktualna od osamostaljenja Republike Hrvatske a ponovo je dobila na važnosti približavanjem Europskoj uniji. Naime, članak 3 zakona o zaštiti na radu određuje kako sama Vlada Republike Hrvatske aktivno participira u provođenju ZNR te određuje kako će u njeno ime taj posao vršiti Nacionalno vijeće za zaštitu na radu koje se sastoji od predsjednika i deset članova među kojima su predstavnici Vlade, poslodavaca, sindikata, institucija koje se bave zaštitom zdravlja i istaknutih stručnjaka na području ZNR. Odluka o osnivanju tog vijeća donesena je u NN broj 43/2007.

Kao što je već u prethodnim člancima objašnjeno, ZNR je donesen svojim temeljnim aktom i dopunama objavljenim u NN broj 59/1996, 94/1996, 114/2003 i 86/2008. Do danas još nije donesen pročišćeni tekst Zakona od strane Odbora za zakonodavstvo, no moguće je doći do neslužbenih verzija pročišćenog teksta koji je nužan kako bi se dobio kompletan uvid u sankcije koje taj zakon predviđa.

Primarno je potrebno istaknuti kako Kazneni zakon (NN 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007.) poznaje kaznena djela iz područja zaštite na radu za koja odgovara jedna ili više odgovornih osoba u pravnoj osobi koja je osuđena za kazneno djelo iz ovog područja. Radi se o aktivnostima ili propuštanju djelovanja (nehatu) uslijed kojeg dođe do opasnosti po ljude, opasnosti po imovinu većeg opsega, odnosno do teške tjelesne ozljede ili smrti jedne ili više osoba, za koje zakonodavac zaprečuje ovisno o stupnju ozbiljnosti novčanu ili zatvorsku kaznu.

Predmetne kaznene odredbe su sljedeće:

(1) Tko u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad uništi, ošteti, ukloni, isključi ili na drugi način učini neuporabljivima ili nedjelotvornima zaštitne naprave i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Odgovorna osoba koja u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad ne postavi zaštitne naprave ili ih ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje ili uopće ne postupa po propisima o mjerama zaštite na radu i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine (čl. 265. KZ-a).
(1) Tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem ili građenjem ili izvođenjem pojedinih radova ili pri uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće proznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine (čl. 266. KZ-a).


(1) Ako je kaznenim djelom iz članka 263. stavka 1., 2. i 3., članka 264. stavka 1., članka 265. stavka 1. i 2. i članka 266. stavka 1. ovoga Zakona prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz članka 263. stavka 1., 2. i 3., članka 264. stavka 1., članka 265. stavka 1. i 2. i članka 266. stavka 1. ovoga Zakona prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 263. stavka 4., članka 264. stavka 2., članka 265. stavka 3. i članka 266. stavka 2. ovoga Zakona prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz članka 263. stavka 4., članka 264. stavka 2., članka 265. stavka 3. i članka 266. stavka 2. ovoga Zakona prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina (čl. 271. KZ-a).

U poglavlju VI – Nadzor – Zakon o zaštiti na radu predviđa odvijanje tijeka inspekcijskog nadzora. Zanimljiv je smještaj ovih odredbi – one se nalaze u poglavlju koje neposredno definira dužnosti Državnog inspektorata u provođenju aktivnosti ZNR a koje prethodi poglavlju VII – Kaznene odredbe. Inspektor rada posjeduje zakonom dano ovlaštenje da donosi rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstava rada, prostora, instalacija, radnih postupaka ili privremenom udaljenju radnika ukoliko je nadzorom utvrđeno da su izravno ugroženi život i zdravlje radnika, ali i drugih osoba. Inspektor svoje rješenje donosi upisom u Knjigu nadzora koju mora održavati poslodavac, a kojim definira razlog i donosi naredbu poslodavcu ili radniku. Štoviše, državni inspektor ima ovlasti osigurati prekid navedenih aktivnosti na način da zapečati radne prostorije, uređaje i instalacije. Odredbe ovog zakona odnose se i na rad kod kuće te rad u izdvojenim pogonima, osim u slučajevima i radnim aktivnostima koje nisu u sklopu razmatranja ovog zakona, kako je već naglašeno u jednom od prethodnih članaka.

Zakon o zaštiti na radu predviđa kako se inspektoru mora obavezno dozvoliti fizički pristup do poslovnih prostorija, uređaja i instalacija, a ukoliko je isti zapriječen, inspektor može izdati rješenje o privremenoj zabrani korištenja prostorija, instalacija, sredstava rada ili radnih postupaka. Važno je napomenuti da žalba na rješenje inspektora rada ne odgađa izvršenje.

Ukoliko ne postoji neposredna opasnost po ljude i imovinu, inspektor može izdati i rješenje o uklanjanju nedostataka u roku do 30 dana od dana donošenja rješenja. U slučaju neispunjavanja zahtjeva rješenja, inspektor ZNR može izdati rješenje s istim posljedicama kao da mu je uskraćen pristup ili da postoji neposredna opasnost po ljude i imovinu.

Kaznene odredbe zakona o ZNR izložene su u sedmom poglavlju. Prvenstveno je zanimljiv istaknuti na koga se sve odnose te kaznene odredbe, odnosno, tko sve može biti kažnjen zbog nesukladnosti s odredbama zakona o ZNR i vezanim zakonskim propisima i o kojim se novčanim iznosima radi.

Slika 1: kaznene odredbe zakona o ZNR prema subjektima i raspon novčanih kazni

Na slici su prikazani subjekti koji mogu biti podvrgnuti novčanim kaznama prema zakonu o ZNR te radi lakšeg snalaženja, članci zakona koji definiraju kazne za pojedine subjekte. Zanimljivo je da zakon o ZRN ide u svom zahvatu vrlo široko te obuhvaća radne procese, proizvodnju, instalacije i uređaje, korištenje pravila ZNR od projektne do provedbene faze i odnosi se na sve uključene, od radnika, preko koordinatora zaštite na radu do samog poslodavca, trgovačkih društava uključenih u proces i ustanova za zaštitu na radu. Na taj način zakonodavac izbjegava različita tumačenja odgovornosti po pitanju ZNR te u svakom trenutku jasno identificira odgovornosti. Naposlijetku, potrebno je dodati kako za prekršaje iz ove domene odgovara i odgovorna osoba unutar pravne osobe, a ne samo pravna osoba (subjekt) naveden na slici. Ovisno o vrsti prekršaja, radi se o novčanim kaznama od 3.000 do 15.000 Kn, odnosno 500 Kn za neposredno radniku nadređenu osobu.

Ukoliko se promatraju samo ekonomski učinci ozljede na radu ili ozljede sa smrtnom posljedicom, odnosno štete po imovinu poduzeća ili trećih osoba, moguća kazna čini značajan udio u klasičnoj podjeli direktnih i indirektnih troškova nepoštivanja pravila ZNR koje rezultiraju ozljedom ili oštećenjem imovine i poremećajem u poslovnom procesu.

Slika 2: odnos direktnog i indirektnog troška ozljede na radu kao posljedice neprovođenja mjera ZNR

Upravo iz razloga što je klasični balans direktnih i indirektnih troškova ozljede na radu značajno pomaknut u stranu indirektnih troškova (tzv. paradoks “sante leda”, gdje je direktni trošak samo vrh sante), te zbog činjenice kako su apsolutni iznosi kazni koje su zapriječene prema neposrednim nadređenima i odgovornim osobama unutar pravnih osoba i samim pravnim osobama visoki, ulaganje u ZNR se uvijek i bez iznimke “isplati” – ova riječ stavljena je pod navodnike jer se u analizi učinaka moraju uzeti u obzir i druge posljedice neprovođenja ZNR osim ekonomskih, a to su socijalni, ekološki i oni vezani uz održivi razvoj okoline u kojoj poduzeće djeluje.

Za detaljnu analizu priloženi su i originalni izvori sljedećih dokumenata:

1. Odredbe Kaznenog zakona koji se odnose na kaznena djela iz domene primjene ZNR - http://www.ekn.hr/zastita/knjiga_CD_prav/E7.htm
2. Neslužbeni pročišćeni tekst Zakona o zaštiti na radu (s konsolidiranim kaznenim odredbama) - http://www.zakon.hr/zakoni/Zakon_o_zastiti_na_radu.doc
3. Kazneni zakon – pročišćeni tekst - http://www.zakon.hr/zakoni/Kazneni_zakon.doc

U sljedećem članku iz područja ZNR pozabavit ćemo se praktičnom organizacijom Odbora za zaštitu na radu te značajem njegovog rada unutar poduzeća u postizanju ciljeva ZNR i odnosom s Državnim inspektoratom i inspektorom za ZNR.


mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije