Ključni pokazatelji zaštite na radu

Ključni pokazatelji zaštite na radu (u nastavku - KPI HSE) numerički su pokazatelji kojima se rukovodstvo poduzeća i organizacija koristi kako bi dobilo informacije o tome kakvo je stanje zaštite na radu u poduzeću, te posljedično prilagodilo svoj odgovor na promjene okolnosti. Oni pružaju informacije o tome što se događa u okolini poduzeća, kako ono stoji u odnosu na usporediva poduzeća po pitanju zaštite na radu, što se dogodilo u promatranom periodu i koji su prisutni problemi i poteškoće. Dio KPI HSE orijentirani su ne samo ka pogledu u prošlost, nego ka budućnosti i prevenciji. S evolucijom sustava zaštite na radu u svakom poduzeću  vjerojatno će se mijenjati i sustav ključnih pokazatelja isključivanjem onih koje više nije potrebno pratiti i uključivanjem novih.    

KPI HSE prate se u određenom vremenskom periodu i preporučljivo je da se način njihovog praćenja i temeljna metrika ne mijenjaju. Oni se mogu podijeliti u dvije glavne skupine: reaktivni pokazatelji i proaktivni pokazatelji.     

Reaktivni pokazatelji opisuju prošlost, tj. dobijeni su temeljem pogleda u prošle događaje dok se analizom proaktivnih pokazatelja može smanjiti nastupe negativnih sigurnosnih događaja, dakle okrenuti su prema budućnosti. Dva temeljna reaktivna pokazatelja koji se osobito koriste u poduzećima kod kojih postoje ozbiljni rizici po zdravlje i život zaposlenika su učestalost incidenata sa smrtnom posljedicom („Fatal Incident Frequency Rate“ – FIFR), koji se definira kao broj smrtnih slučajeva na 100 milijuna odrađenih radnih sati te frekvencija radnog vremena izgubljenog radi ozljede („Lost Time Incident Frequency“ – LTIF), koja se računa kao broj nastupa ozljeda na milijun odrađenih radnih sati po broju odrađenih radnih sati. Oba reaktivna pokazatelja se obično detaljno razrađuju u svojoj ukupnosti, prema stalnim zaposlenicima poduzeća, podugovaračima posla i trećim stranama, kako bi se dobio točniji uvid u to gdje su stvarni izvori sigurnosnih incidenata.    

Proaktivni indikatori dobijaju se kvantitativnom obradom onih podataka koji reflektiraju preventivne akcije iz područja zaštite na radu a koji su okrenuti ka budućnosti i čijom se analizom mogu poboljšati sigurnosne statistike poduzeća. Neki primjeri proaktivnih KPI HSE su kako slijedi:  
 
1.       Vezani uz sigurnosne revizije i inspekcije
1.1   Broj sigurnosnih revizija ili inspekcija u promatranom periodu
1.2   Broj planova i zapisa (dokumentacije) iz područja zaštite na radu 1.3   Pokriće odgovarajućih područja ili tema
2.       Vezani uz obrazovanje iz područja zaštite na radu
2.1   Povezanost tema tečajeva i zabilježenih incidenata
2.2   Praćenje zapisa o individualnim treninzima
2.3   Frekvencija ponovljenih tečajeva iz zaštite na radu
2.4   Procjena uspješnosti tečajeva zaštite na radu
3.       Procjena gotovosti analize izbjegnutih incidenata iz područja zaštite na radu
4.       Vezani uz identifikaciju i procjenu rizika
4.1   Frekvencija provođenja procjene rizika
4.2   Implementacija i praćenje procjene rizika
5.       Pokazatelji utjecaja implementacije procesa zaštite na radu
6.       Pokazatelji vježbi evaukacije/uzbunjivanja
6.1   Interne, zajedničke i zakonski obvezne vježbe
6.2   Frekvencija održavanja vježbi
6.3   Praćenje organizacije uzbunjivanja i komunikacija
6.4   Praćenje izrade planova vježbi
6.5   Praćenje zapisa o održanim vježbama
7.       Pokazatelji sigurnosnih kampanja
7.1   Praćenje frekvencija i provođenja planova poticanja svjesnosti potrebe zaštite na radu
7.2   Praćenje uporabe promotivnog materijala zaštite na radu
7.3   Praćenje provođenja posebnih kampanja zaštite na radu
8.       Pokazatelji upravljanja zaštitom na radu podugovarača poslova i partnera
8.1   Frekvencija nadzora procedura zaštite na radu podugovarača
8.2   Praćenje uvažavanja sugestija
8.3   Praćenje kvalifikacija osoblja podugovarača, zapisa o sigurnosnim incidentima i razlozima/uzrocima    

Praćenje KPI HSE oslanja se na rječnik zaštite na radu koji poduzeće koristi te stoga treba paziti da on realno oslikava stvarno stanje te da situaciju zaštite na radu u poduzeću ne prikazuje niti previše optimističnom niti previše pesimističnom. Stoga treba jasno razgraničiti vrste zaposlenika (koji se zaposlenici smatraju internim, koji vanjskim ili podugovaračima, kakav je status posjetitelja i privremenih zaposlenika ili onih sa dijelom radnog vremena). Isto tako treba jasno definirati što se u statistici smatra ozljedom, izgubljenim radnim danom ili satom a što ozljedom na radu, izbjegavajući bilo kakve nedosljednosti ili konflikte s lokalnim zakonodavstvom.    

Svaki KPI HSE mora biti usporediv u vremenu, te sa sličnim poduzećima ili organizacijama. Iz tog razloga, neki HSE KPI sam po sebi nema posebno značenje, ukoliko na početku promatranog razdoblja nije definiran cilj ili raspon kojemu treba težiti. Organizacije koje teže izvrsnosti obično se kod usporedbi HSE KPI koji su reaktivni ili opisuju nastup nekog negativnog događaja neće uspoređivati s granskim prosjekom, već će težiti ka 50 ili 67 % pojavnosti takvog događaja u grani. Odstupanje od zadanog cilja obično se izražava postotno, odnosno relativnom mjerom.    

Proaktivni pokazatelji zaštite na radu često su povezani s pokazateljima održivosti, zaštite okoliša i socioekonomskim pokazateljima poduzeća. Iz tog razloga, svi navedeni skupovi pokazatelja i vremenski ciljevi moraju biti odobreni od strane uprave poduzeća ili organizacije. Na tržištu su raspoložive računalne aplikacije koje se u prikazivanju ispunjenosti KPI HSE i njihovom praćenju služe grafičkim prikazom, ali mogu i ekstrapolirati trendove temeljem postojećih podataka i vizualno predočiti stanje organizacije te mogućnosti daljeg razvoja zaštite na radu. Takvi sustavi tzv. „dashboardinga“ obično su posustav cjelokupnog skladišta podataka implementiranog u pojedinom poduzeću. Hrvatski zakonodavac u Zakonu o zaštiti na radu u članku 58. predviđa dokumentaciju o zaštiti na radu koju mora čuvati poslodavac, a u člancima 3., 7. i 8. definira zaštitu na radu kao stalnu aktivnost podložnu konstantnom unaprijeđivanju. Iako se praćenje ove vrste pokazatelja ne definira zakonom kao obavezno, ono je zasigurno dio interne dokumentacije poslodavca kojim poslodavac može pokazati ulaganje svojih napora pri poboljšanju funkcije zaštite na radu.