Modernizacija zakona o dionickim drustvima u nordijskim zemljama

U januaru ove godine  je ministarstvo pravosudja K Norveske  prelozilo izmjene  zakona o dionickim drustvima. Promjene se odnose na osnivanje drustava, dionicki kapital  i organizaciju drustava .  Predlozene promjene  imaju  za cilj pojednostaviti i modernizirati zakonsku regulativu s posebnim osvrtom na potrebe malih i srednjih kompanija. Posao izrade studije o navedenim promjenama  povjeren je ekspertu u ovom podrucju  koji je vec ucestvovao u ranije pravljenim izmjenama istog zakona ( advokat Gudmund Knutsen )        

Mozda je interesntno pogledati kakve promjene se predlazu  i napraviti usporedbu  sa vazecim propisima i zakonima R Hrvatske.        

Postoji prilicno velika slicnost u zakonodavstvu  nordijskh zemalja  i pored cinjenice da npr Norveska nije clanica EU ( Norveska je zajedno sa Islandom  i Liechteinstainom  clanica EES  ) . Slicno ”smeksavanje” zakona o dionickim drustvima je  vec usvojeno u Svedskoj,i Danskoj i Finskoj Dakle, Norveska samo slijedi promjene koje su se vec desile u Skandinaviji u proteklih 6 godina.  O cemu se zapravo radi ?        

Prijedlog se odnosi samo na dionicka drustva  znaci ne i javna drustva        

Osnivanje drustva
Izmjene u ovom dijelu se odnose na stvaranje pretpostavki za potpuno elektronska rjesenja prilikom osnivanja drustva i prijave u registar drustava. Prezentiranje osnivackih dokumenata i priloga moze se izvrsiti u elektronskoj formi kao alternativa papirnoj formi  a isti se mogu potvrditi elektronskim potpisom. Znaci podaci koji se jednom unesu u Statut drustva ili druge osnivacke dokumente bivaju automatski  koristeni  kasnije u procesu osnivanja. Drugim rijecima,  svaka informacija se mora registrirati samo jednom . Statut drustva bi sadrzavao manje obaveznih podataka nego ranije.  Prijedlogom  se  obavezni sadrzaj statuta reducira na sljedece podatke: ime kompanije, naziv opcine gdje se nalazi sjediste , djelatnost drustva, velicina dionickog kapitala, nominalna vrijednost  kao i broj dionica. Ovjeru pocetnog balansa i osnivackih dokumenata vrsit ce i dalje revizor . Procjena vrijednosti imovine koja se unosi u pocetni balans vrist ce se se najranije 4 sedmice prije osnivanja, tj datuma na osnivackim dokumentima.  Upis osnivackog kapitala u gotovini  trenutno ovjerava revizor. Ovim prijedlogom se ostavlja mogucnost financijskim institucijama ( bankama ) da mogu potvrditi ( garantirati ) da je temeljnii kapital dionickog drustva i uplacen na bankovni racun. Troskovi  prilikom osnivanja drustva se obicno ne pokrivaju novcem koji je prijavljen kao temeljni kapital ukoliko cijena  dionica ne prelazi nominalnu vrijednost. Novim prijedlogom se daje mogucnost da se administrativni troskovi osnivanja drustva mogu podmiriti iz uplacenog temeljnog  kapitala.        

Osnivacki kapital
Izmjene predlozene u ovom dijelu izazvle su najvise paznje. Prirodno jer radi se o minimalnom  kapitalu potrebnom za osnivanje dionickog drustva.U Norveskoj je zadnji godina prisutan trend registriranja  filijala kompanija koje su osnovane u inozemsvu (NUF ). Takve kompanije( Ltd ) se po narudzbi i veoma jeftino registriraju uglavnom u V Britaniji sa kapitalom vec od 1£ Rijec je o kompanijama koje nemaju nikakve aktivnosti u maticnoj drzavi. Dakle sve poslovne aktivnosti se desavaju u Norveskoj. Motiv je veoma jednostavan: mali temeljni  kapital kod osnivanja ovakvih kompanija u V Britaniji i norvesko  zakonodavstvo koje  omogucuje ovakvim Filijalama da u Norveskoj  imaju status potpuno ravnopravan sa dionickim drustvima . Predlagac  novog zakona je pokusao prilagoditi nivo minimalnog temeljnog  kapitala zakonima u nordijskim drzavama  i EU. Prijedlog reducira minimalni temeljni kapital sa sadasnjih 100 000 na 30 000 NOK ( ca 30 000 HRK) U Svedskioj je nedavno  reduciran minimalni iznos osnivackog  kapitala  na 50 000 SEK (ca 45 000 HRK ) . Predlagac  je isao korak dalje kada je  ostavio mogucnost  da  se polovina temeljnog  kapitala , ako  se sastoji  samo od gotovine, moze uplatiti i nakon registriranja drustva. Prijedlog nadalje predvidja sljedece:

-          Mogucnost  isplate vanredne dividende u tekucoj racunovodstvenoj godini na osnovu privremenog balansa. Ostatak dividende drustvo ce moci isplatiti dionicarima nakon konacnog godisnjeg  financijskog izvjestaja.
-          smanjenja dionickog kapitala, proces fuziranja ili raspustanja drustva se mora najaviti kreditorima svega  4 sedmice ranije.
-          Smanjenje dionickog kapitala  ili isplata dividende se moze izvrsiti do visine  tzv  slobodnog kapitala
-          Drustvo  moze pruzati finacijsku pomoc ( odobravanje pozajmice, kredita ) .

Uslovi  ovakvog financiranja su limitirani istim kriterijima koji se odnose na isplatu dividende ,tj finacijsku pomoc je moguce pruzati  maximalno do iznosa  koji je  predvidjen za isplatu dividende          

Organiziranje drustva
Generalna skupstina i Nadzorni odbor su i dalje obavezni organi dionickog drustva. Ovim prijedlogom ostavlja se mogucnost da drustva odluce da li ce imenovati direktora ili ne. Prakticno, upravljanje dionickim drustvom moze vrsiti jedna osoba koja je istovremeno presjednik Nadzornog odbora  i  jedini dionicar ( vlasnik ) drustva Prijedlog  predvidja da ovakva drustva koja imaju jednog ili  tek nekoliko dionicara mogu sazvati i obaviti generalnu skupstinu na jedan formalan nacin ( putem telefona, cirkularnog pisma , videokonferencije i sl ) Drustva koja ima ju vise od 30 uposlenika moraju  imati minimalno tri clana Nadzornog odbora  . U ovom slucaju uposlenici imaju pravo na imenovanje svog  predstavnika u Nadzornom odboru. Clanovi ovog organa nisu obavezni da svoje sastanke obavljaju fizickim prisustvom, dakle ostavlja se mogucnost da clanovi odbora  izaberu njima prakticniji nacin obavljanja sastanaka, konferiranja i sl.     

Gore najavljene izmjene i zakonska pojednostavljenja ilustruju stalnu borbu za privlacenje novih investora , ali i olaksavanje poslovanja za postojecu i najbrojniju skupinu privrednih subjekata- male i srednje kompanije. Osnovni kapital  dionickog drustva u  R Hrvatskoj iznosi minimalno 200 000 HRK.U Svedskoj  je  za isti posao potrebno  daleko manje  ( ca 45 000 HRK )  iako je nivo prihoda  daleko veci u Svedskoj.
Dakle,prosjecni Svedjanin ce lakse skupiti osnivacki kapital  ili pronaci suosnivaca ( investitora ) kako bi startovao kompaniju i realizirao poslovnu ideju . To znaci da je potencijalni businessman ili osnivac u  Svedskoj  vec u startu u prednosti nad svojim kolegom ili  mogucim konkurentom iz  R Hrvatske        

Da li je neophodno razmisljati o slicnim pojednostavljenjima  u R Hrvatskoj? Broj novoregistriranih kompanija nikad  ne donosi stetu. Uvijek je pozitivno dodatno motivirati  sadasnje i buduce investitore  ( u zemlji  i  inozemstvu  ) da startuju novi posao  bas u R Hrvatskoj