Neisplata plaće

Kako se osjećaju radnici koji savjesno odrade svoj dio „dogovora“ a za to ne budu plaćeni možemo samo zamišljati, ako smo sretnici pa nismo u toj kategoriji. Ako bismo željeli biti sarkastični mogli bismo reći da su danas u našoj državi gotovo svi poduzetnici, da radnika uopće i nema! Naime, kada poslodavci ne isplaćuju plaću upravo je taj argument onaj najčešći koji poslodavci upućuju radnicima – nedovoljno ostvarenog profita, slab plasman robe/usluga na tržištu, opća nelikvidnost itd. ne razmišljajući da je upravo to ta razlika koja čini jednu osobu poduzetnikom a drugu radnikom. Prvi su zaista oni čiji prihod ovisi upravo o riziku gdje i kako tvrtka kotira na tržištu dok radnici (a kako to i Zakon o radu NN 149/09, definira) dobijaju plaću za obavljeni rad za poslodavca (Članak 5. Zakona o radu: (1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao).  

Da li je u ovakvoj situaciji bolje (ili teže, zavisno kako postavljate situaciju) biti nezaposlen ili ipak zaposlen ali ne primati plaću, mišljenja sam da umnogome ovisi o tome kako su vam postavljene vrijednosti, koliku vjeru imate u svoje sposobnosti te koliko ste se spremni boriti upravo za sebe. Da biste sve navedeno nekako mogli staviti u parametre,morate znati koje su Vam mogućnosti.  

Poslodavac vam je dužan za obavljeni rad isplatiti plaću najkasnije do 15. tog u mjesecu za prethodni mjesec. Najkasnije 15 dana od dana isplate plaće poslodavac je također dužan radniku uručiti obračun plaće iz kojeg je vidljivo kako je ista obračunata. Zašto vam je važan obračun plaće? Obračun plaće važan vam je jer isti predstavlja ovršnu ispravu, a to bi prevedeno značilo da u rukama imate pravomoćnu sudsku presudu. Znači, za neisplaćene plaće za koje imate obračun plaće ne trebate podizati tužbu na sudu, već možete odmah pokrenuti ovršni postupak pred nadležnim sudom. Čak i da poslodavac uloži žalbu na Rješenje o ovrsi to neće odgoditi učinke, odnosno poslovna banka poslodavca kojoj je sud dostavio Rješenje o ovrsi dužna vam je odmah po dostavljanju isplatiti iznos naveden u Rješenju. Naravno, postoji mogućnost da poslodavac nema nikakvih sredstava na računu, a u tom slučaju je banka dužna držati Rješenje o ovrsi u očevidniku naplate, te vas izvijestiti koji ste u redu naplate.  

Ukoliko vašeg poslodavca obvezuje neki od kolektivnih ugovora mora vam isplatiti plaću propisanu kolektivnim ugovorom, znači ne manju od one propisane kolektivnim ugovorom. Ukoliko poslodavac ima ikakvih potraživanje prema vama, ne smije prebijati to potraživanje uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela bez suglasnosti radnika koji ne smije svoju suglasnost dati prije nastanka potraživanja (čl. 88. Zakona o radu).  

Radnici nisu dužni podnositi Zahtjev za zaštitu prava poslodavcu ukoliko zahtijevaju neko novčano potraživanje iz radnog odnosa. Napominjemo da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 3 godine (čl. 135. Zakona o radu).  

Posebno je bitno za napomenuti da ukoliko poslodavac ne uruči obračun plaće radniku na način propisan zakonom čini jedan od najtežih prekršaja kažnjiv novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna a novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe (čl. 294. Zakona o radu). Ukoliko vam poslodavac nije uručio obračun, tražite ga isto pisanim putem a ukoliko ni nakon toga ne postupi sukladno vašem traženju, obratite se Državnom inspektoratu Republike Hrvatske.  

Radnici također imaju mogućnost davanja izvanrednog otkaza poslodavcu (razlozi davanja istog nisu taksativno navedeni u Zakonu o radu pa predlažemo prethodno savjetovanje sa sindikatom ili odvjetnikom) jer je davanje izvanrednog otkaza zbog ponašanja poslodavca temelj za ostvarivanje prava, odnosno naknade sa Zavoda za zapošljavanje (čl. 39. st.1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti- NN 80/08, 94/09).  

U slučaju neisplate plaće radnici također mogu pokrenuti stečaj nad poslodavcem te su u tom dijelu u povoljnijem položaju od ostalih vjerovnika poslodavca. Naime, radnici mogu pokrenuti stečajni postupak bez podmirenja troškova prethodnog postupka (koji nisu neznatni) a njihove tražbine spadaju u tražbine prvog višeg isplatnog reda.  

Nedavno je jedan internetski portal proveo istraživanje što bi radnici bili spremni uraditi u slučaju višemjesečne neisplate plaće. Velika većina ispitanika bi odmah pokrenula stečaj nad poslodavcem, neki od ispitanika bi pokušali razgovarati s poslodavcem te na taj način pronaći rješenje situacije, neki bi tražili drugi posao a mali broj ispitanika bi bez da traži drugi posao odmah dao otkaz na postojećem radnom mjestu.  

Zaključno- svima je jasna teška situacija u državi, i to gotovo na svim razinama. Ponekad je neučinkovitost državnog aparata vezana na zaštitu radnika posebno bolna, no nikakav razlog niti situacija ne smije biti izgovor za neaktivnost u smislu pokušaja zaštite vaših prava. Vaše pravo propisano na papiru ne znači ništa ako ga niste spremni prakticirati i tražiti svoju zaštitu, jer nitko to neće uraditi umjesto vas (izuzev organiziranih akcija sindikata). Savjetovanje sa sindikatom (ukoliko ste član istog) ili odvjetnikom (ukoliko zadovoljavate kriterije vezane na imovinski cenzus iz Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći-NN 62/08, kontaktirajte Hrvatsku odvjetničku komoru) dobar je prvi korak u zaštiti svojih temeljnih prava iz radnog odnosa.