Prvim danom tekuće godine stupio je na snagu novi Zakon o radu (NN, br. 149/09) pa vjerujem da ste se dosad već upoznali s najrazvikanijim novostima, tim više što ste se o istima mogli detaljnije informirati i u mom siječanjskom tekstu, a u veljači Vam donosim nastavak o još ponekoj aktualiji.


Tjedni odmor

Novi Zakon propisuje da tjedni odmor i dalje traje neprekidno 24 sata, ali mu se dodaje dnevni odmor od 12 sati iz dana koji prethodi ili koji slijedi nedjelji, što sveukupno iznosi 36 sati (24 sata + 12 sati).

Godišnji odmor

Najkraće trajanje godišnjeg odmora iznosi 4 tjedna (za razliku od dosadašnjih 18 radnih dana), a broj dana ovisit će o rasporedu radnog vremena. Za maloljetne i radnike izložene povećanim opasnostima najkraće trajanje godišnjeg odmora iznosi 5 tjedana (za razliku od dosadašnjih 4 tjedna za maloljetne radnike).

Neiskorišteni godišnji odmor

Neiskorišteni godišnji odmor kod jednog poslodavca više se ne prenosi na drugog poslodavca. Umjesto toga je poslodavac, u slučaju prestanka ugovora o radu, dužan omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu u visini naknade plaće razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Derogacija odredbi o dnevnom i tjednom odmoru

Odredbe o dnevnom i tjednom odmoru za punoljetne radnike moguće je derogirati putem kolektivnog ugovora (za razliku od dosadašnje derogacije posebnim propisima), ako im je tim ugovorom osiguran zamjenski odmor u trajanju jednakom propuštenim satima odmora, i to ako se radi o:

1) udaljenosti između mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika,
2) djelatnosti zaštite osoba i imovine,
3) djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanju,
4) djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti (poljoprivreda, turizam, pošta),
5) radu izvršnih radnika u djelatnosti željezničkog prometa,
6) višoj sili ili nastupu izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja.

Rad s nepunim radnim vremenom

Zabranjeno je sklapanje više ugovora o radu za nepuno radno vrijeme s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena koje iznosi do 40 sati tjedno (za razliku od dosad moguće kumulacije ugovora preko punog radnog vremena).

Radnici koji rade puno radno vrijeme temeljem 2 ili više ugovora o radu s nepunim radnim vremenom moraju pisano pristati na preraspodjelu radnog vremena, a na njih se odgovarajuće primjenjuju i odredbe o prekovremenom radu (što dosad nije bilo regulirano).

Zaštita prava radnika u slučaju prijenosa

Čuvanje prava radnika i prijenos ugovora o radu prošireni su i na slučajeve prijenosa gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, to jest prijenos posla ili dijela posla (za razliku od dosadašnjeg propisa koji se odnosio samo na slučajeve statusnih promjena).

Program zbrinjavanja viška radnika

Poslodavac je dužan izraditi program zbrinjavanja viška radnika uvijek kada utvrdi višak od najmanje 20 radnika kojima će radni odnos prestati u razdoblju od 90 dana, neovisno o načinu prestanka, ako će poslovno uvjetovani otkaz dobiti najmanje 5 radnika.

Radna knjižica

Poslodavac je, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, dužan radniku vratiti radnu knjižicu, a prije izvršenja povrata radne knjižice, ovlaštena osoba poslodavca dužna je u radnoj knjižici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pečat te isto evidentirati u rubriku „Bilješke“.

Radna knjižica u dosadašnjem obliku se nakon pedeset godina konačno ukida, radi prilagodbe standardima Europske unije na području slobode kretanja radnika, a zamijenit će ju tzv. „digitalna“ knjižica. Prednosti novih digitalnih radnih knjižica su:

1) uklanjanje barijera za slobodu kretanja i zapošljavanja hrvatskih radnika,
2) izostat će nepotrebni postupci upisivanja diploma i ostalih potvrda o završetku školovanja,
3) izbjeći će se praksa pojedinih poslodavaca koji radnicima nisu htjeli vratiti radne knjižice.


Bile su ovo neke najvažnije novosti s područja radnog prava, a za detaljnija saznanja nužno je podrobnije proučiti novi Zakon o radu te ga, po potrebi, usporediti s odredbama prijašnjeg Zakona. Za kraj, izražavam nadu da će nam budućnost donijeti još kvalitetnije unapređenje postojećih regula - u korist svih aktera radnih odnosa - te, ono najvažnije, da će se dosadašnja kršenja prava radnika i raznorazne zloupotrebe ovlasti svesti na najmanju moguću mjeru.




Dunja Mak, dipl.iur.