Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

O poljoprivrednoj proizvodnji sam već bila govorila u kolumni o ekološkoj proizvodnji, ovdje neću govoriti o proizvodnji, nego o jednom specifičnom obliku poslovanja poduzetnika koji se želi baviti poljoprivredom. Nemojmo zaboraviti da je poljoprivreda strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. Ona obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, sukladno skupinama Nacionalne klasifikacije djelatnosti: uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva i uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja.            

Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine proizlazi da se 84% poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj nalazi u posjedu obiteljskih gospodarstava. Također je zanimljiva činjenica da prema podacima Državnog zavoda za statistiku dobivenih popisom poljoprivrede 2003. godine, u Republici Hrvatskoj postoji 449.896 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 448.532 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a 1.364 poslovnih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom (pravne osobe i obrtnici).

Sami ti podaci su i više nego dovoljan razlog da se u ovoj pravnoj kolumni pozabavim zakonskim okvirima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Obzirom da je tema poprilično široka podijelila sam ju u dva dijela.          

Stoga, krenimo redom.          

I. DIO          

Što je poljoprivredno gospodarstvo i kako ono može djelovati?
Poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom. Poljoprivredno gospodarstvo može djelovati kao: 1. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG) 2. obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti 3. trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te 4. druga pravna osoba          

Što se smatra obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom (OPG)?
Po zakonskoj definiciji OPG je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva, a temelji se ili na vlasništvu i uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili smo na uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Treba imati na umu da je OPG namjenjeno obiteljskom poslovanju u poljoprivredi.          

Tko je poljoprivrednik?
Poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.          

Tko može biti nositelj OPG-a?
Nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Status nositelja OPG-a neće mu smeta u njegovim pravima da pored prihoda od poljoprivrede primaju još i plaću ili mirovinu. Isto to vrijedi i za članove OPG-a. Nositelja OPG-a biraju članovi kućanstva          

Tko su članovi OPG-a?
Članovi se­ljačkog gospodarstva ili obiteljskog po­ljoprivrednog gospodarstva jesu puno­ljetni članovi istog kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi, a bave se stalno ili povremeno radom na gospodarstvu. Što znači, da onaj član istog kućanstva koji se ne bavi čak ni povremeno radom na gospodarstvu, ne smatra se članom OPG-a.          

Koje su djelatnosti OPG-a? Djelatnosi OPG-a mogu biti primarne, a to je bavljenje poljoprivredom i dopunske, a to su one djelatnosti koje su povezane s poljoprivredom, a glavni i jedini zadatak im je da omoguće bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a. S time da dohodak iz dopunske djelatnosti ne bi smio biti veći od dohotka ostvarenog od primarne poljoprivredne djelatnosti. Značaj dopunskih djelatnosti OPG-a krije se u mogućnosti koje one pružaju što bi moglo imati za posljedicu dodatno ostvarenje zaposlenosti i povećanje dohotka na OPG-ima.          

Postoji li nekakav registar ili upisnik u koji se upisuje OPG?
Da. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je nadležno za Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljem tekstu: Upisnik), ali je poslove njegovog vođenja povjerio Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (http://www.apprrr.hr/). Kad se govori o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, treba razlikovati dva odvojena upisnika, i to Upisnik se­ljačkih gospodarstava ili obite­ljskih po­ljoprivrednih gospodarstava i Upisnik trgovačkih društava, zadruga i obrtnika u po­ljoprivredi, za koja vrijede ista pravila upisa i brisanja upisa.          

Postoji li neko posebno vrijeme kad se može izvršiti upis u Upisnik?
Ne. Upis poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik vrši se  tijekom cijele godine u uredima državne uprave u županijama te upravnom tijelu Grada Zagreba.          

Gdje se upisuju poljoprivredna gospodarstva?
Po­ljoprivredna gospodarstva upisuju se u uredima državne uprave u županijama te upravnom tijelu Grada Zagreba kojima pripadaju s obzirom na sjedište trgovačkog društva, zadruge ili obr­ta, odnosno prebivalište nosite­lja se­ljačkog gospodarstva ili obi­te­ljskog po­ljoprivrednog gospodarstva, neovisno o mjestu obav­lja­nja po­ljoprivredne djelatnosti.          

Što se događa s podacima iz Upisnika?
Podaci o po­ljoprivrednim gospodarstvima uneseni u uredima državne uprave u županijama te upravnom tijelu Grada Zagreba objedi­njavaju se u središ­njoj bazi podataka o po­ljoprivred­nim gospodarstvima u Ministarstvu po­ljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. A podaci iz baze podataka po­ljoprivrednih gospodarstava koriste se u provedbi mjera po­ljoprivredne politike te za potrebe vođe­nja statistike u Ministarstvu.            
Za koga je obvezan upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava?
Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava obvezan je za: 1. poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu, 2. poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ili ustanove u poljoprivredi i 3. OPG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u.   Što znači, da onaj OPG koji se nije upisao u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava neće moći niti tražiti (naravno ni ostvariti pravo na) državne poticaje, a neće moći ni svoje proizvode proizvedene na OPG-u prodavati, uopće.          

Tko provodi postupak upisa?
Postupak upisa u Upisnik i izdavanja rješenja o upisu ili rješenja o odbijanju upisa provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.   Nosite­lj po­ljoprivrednog gospodarstva podnosi uredu državne uprave u županijama odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba ispu­njeni i potpisani obrazac Zahtjeva za upis u Upisnik i uz to prilaže potrebnu propisanu dokumentaciju. Izgled zahtjeva i popis dokumentacije koja se zahtjevu prilaže navedeni su u Pravilniku o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava („Narodne novine“ broj 128/02, 122/03, 189/03, 2/05, 129/05, 152/05, 38/06, 27/08, 29/09). Kod podnošenja zahtjeva za upis u Upisnik plaća se upravna pristojba u iznosu od 70,00 kuna.          

Koliki je okvirni trošak registracije OPG-a?
Sveukupni trošak registracije OPG-a iznosi okvirno 400,00kn.          

Moraju li se voditi poslovne knjige upisom u Upisnik?
Upisom u Upisnik OPG-a ne postaje se obveznikom vođenja poslovnih knjiga.          

Tko izdaje iskaznicu OPG-a?
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdaje iskaznicu OPG-a nositelju i članovima OPG-a. Mora se imati na umu da su nositelj OPG-a i članovi OPG-a dužni kod sebe imati tu iskaznicu ili rješenje o upisu prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u te ih dati na uvid kad to od njih zatraži zakonom ovlaštena osoba (npr. poljoprivredni ili stočarski inspektor Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja).          

Što ako se ne predoči iskaznica?
Ako nositelj ili član OPG-a prilikom prodaje vlastitih proizvoda na tržištu inspektoru ne predoči na uvid Iskaznicu ili rješenje o upisu u Upisnik kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.          

Kad iskaznica OPG-a vrijedi?
Iskaznica vrijedi uz osobnu iskaznicu.          

Kad iskaznica OPG-a prestaje vrijediti?
Iskaznica prestaje vrijediti prestankom statusa nosite­lja ili člana se­ljačkog gospodarstva ili obite­ljskog po­ljoprivrednog gospodarstva. Te je nakon prestanka va­ljanosti iskaznice korisnik obvezan dostaviti iskaznicu na ponište­nje uredu.              

Što ako se iskaznica OPG-a izgubi ili samo ošteti?
U slučaju ošteće­nja ili gubitka iskaznice, ured državne uprave u županijama odnosno upravno tijelo Grada Zagreba će izdati novu iskaznicu u roku od 15 dana od podnoše­nja zahtjeva te poništiti oštećenu.