Pratite nas na:

RSS Facebook LinkedIn Twitter

Povrat poreza i porezne olakšice na uplaćene premije osiguranja-zašto ih koristiti u godišnjoj poreznoj prijavi?

Do 28. veljače tekuće godine svi građani obveznici poreza na dohodak mogu predati obrazac DOH kako bi ostvarili povrat poreza koji je uplaćen u prethodnoj godini. Postoje i obveznici poreza na dohodak koji su u obvezi podnijeti DOH obrazac, no u ovoj kolumni posebni akcent dajem na porezne obveznike koji to ne moraju, ali mogu. Povrat poreza mogu tražiti za neke od sljedećih uplata: uređenje stambenog prostora, kamate na stambeni kredit, zdravstvene usluge, dopunsko ili dobrovoljno zdravstveno osiguranje, premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Za povrat poreza s osnove poboljšanja stambenih uvjeta (adaptacija ili kupnja), plaćenih zdravstvenih usluga i uplaćenih premija za dopunsko ili dobrovoljno zdravstveno osiguranje građani nemaju dilemu da li podnijeti godišnju prijavu već je u pravilu podnose. Nastavno na izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju građani koji ne uplaćuju premiju za dopunsko ili dobrovoljno zdravstveno osiguranje moraju plaćati participaciju za zdravstvene usluge. Preporučam da sve uplaćene račune za participaciju sačuvaju te ih na kraju 2009. godine prilože uz obrazac DOH i traže povrat poreza. Račun mora glasiti na ime poreznog obveznika. Ipak, baveći se ovom problematikom svakodnevno se susrećem s pitanjima da li tražiti povrat poreza na ime uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Velika dilema kod građana se stvara zbog odredbe u Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak koji nalaže plaćanje poreza na dohodak od osiguranja ukoliko je građanin u tijeku uplaćivanja premije koristio poreznu olakšicu. U tom slučaju dohodak od osiguranja se oporezuje s fiksnom stopom od 15%. Stopa se primjenjuje samo na uplaćenu premiju osiguranja, a ne primjenjuje se na pripisanu dobit ili osiguranu svotu koja se osiguraniku isplaćuje zajedno s uplaćenim premijama. U pravilu građani nisu informirani što je osnovica za obračun poreza te misle da se porez obračunava na cjelokupni iznos (osiguranu svotu i pripisanu dobit). Upravo je ovo jedan od razloga zašto građani ne žele koristiti porezne olakšice. Da ne bi bilo zabune naglašavam da je osnovica za obračun poreza [u]samo uplaćena premija na koju se u tijeku godina trajanja osiguranja tražio povrat.[/u] Porezni obveznik koji plaća stopu poreza na dohodak više od 15%, tj. 25%, 35% ili 45% svakako ima razloga podnijeti prijavu za povrat poreza.
Kako bi jednostavnije i preglednije usporedili prednosti traženja povrata poreza u nastavku je primjer obračuna plaće poreznog obveznika koji živi u Zagrebu gdje je prirez 18%. - plaća zaposlenika iznosi 10.000,00 kn - osobni odbitak 1.800,00 kn (zbog jednostavnosti obračuna korišten samo osobni odbitak od 1.800,00 kn, iako je do 30.06.2008. iznosio 1.600,00 kn) - prirez se plaća po stopi od 18% - premija osiguranja iznosi 1.000,00 kn mjesečno i koristi po toj osnovi poreznu olakšicu po poreznoj prijavi - ugovorio je životno osiguranje na 10 godina
Analizirajući tablicu možemo zaključiti sljedeće: 1. zaposlenik koristeći poreznu olakšicu po osnovi uplaćenih premija osiguranja ostvaruje povrat poreza od 3.540,00 kn godišnje. 2. U vremenu osiguranja kroz 10 godina povrat poreza iznosi 35.400,00 kn. 3. Budući da je uplaćena premija korištena kao porezna olakšica dohodak od osiguranja iznosi 120.000,00 kn (1.000,00 x 12 mj. x 10 godina) 4. Kod isplate osigurane svote osiguravatelj je obvezan obračunati i obustaviti porez na dohodak od osiguranja po stopi od 15% fiksno na uplatu premije od 120.000,00 kn (prema Zakonu o porezu na dohodak), koji u ovom slučaju iznosi: porez = 120.000,00 x 15% = 18.000,00 kn prirez = 8.000,00 x 18% = 3.240,00 kn Ukupno porez i prirez za uplatu = 21.240,00 kn Povrat poreza u godinama osiguranja = 35.400,00 kn Konačna ušteda na porezu = 14.160,00 kn (35.400,00 - 21.240,00) Kako bismo realnije prikazali da novac danas vrijedi više od novca sutra, uz određenu kamatnu stopu, u nastavku je za ovaj primjer izračunato svođenje na sadašnju vrijednost tj. diskontiranje. Za diskontiranje u našem primjeru možemo koristiti kamatnu stopu od 4% (u gospodarstvu ili kamatnu stopu na državne obveznice). Rok ulaganja je 10 godina, a buduća vrijednost iznosi 35.400,00 kn tj. toliko će nam poreza biti vraćano kroz navedenih 10 godina.
PV-sadašnja vrijednost: FV-buduća vrijednost; PVIF4%,10 – faktor iz financijskih tablica za stopu od 4% i rok od 10 godina. Porezni obveznik će nakon proteka od 10 godina biti u obvezi platiti 21.240,00 kn poreza na dohodak od osiguranja. Iznos od 21.240,00 kn vrijedi danas 23.916,24 kune tj. za 2.676,24 kn više. 23.916,24 – 21.240,00 = 2.676,24 Iz navedenog primjera zaključujemo da je jedna kuna vrijednija danas nego kuna u budućnosti, u našem slučaju zbog rizika koji je prateći element budućnosti. Primjerice, to je rizik opadanja kupovne moći novca što ima za posljedicu da neće ostvariti potrošnju više razine ili razinu odložene potrošnje u budućnosti. Navedeni primjer govori u prilog isplativosti ovog oblika štednje i korištenja olakšice. U ovoj kolumni isključivo je bilo riječi o građanima kojima je jedini prihod dohodak od nesamostalnog rada i koji uplaćuju premije osiguranja. Ukoliko građani osim dohotka od nesamostalnog rada ostvaruju neke druge dohotke tijekom godine koji se oporezuju u paušalnom iznosu ili kao konačni obračun poreza trebaju voditi računa da se podnošenjem obrasca DOH svi dohoci zbrajaju. U tom slučaju moraju ukalkulirati opravdanost traženja povrata poreza na uplaćene premije osiguranja.

Komentari

Pošalji

Misao dana

Ionako će vam dati nogu. Zato-pokrećite po svome, kršite pravila.

T. Peters

Newsletter

Copyright Orkis d.o.o. 2014, sva prava pridržana, Powered by Corvus CMS