<?xml version="1.0" ?><!--  RSS generated by Corvus CMS v3.0 on Mon, 06 Sep 2010 06:50:25 GMT--><rss version="2.0"><channel><title>Orkis - Računovodstveno financijski portal: Kolumne</title><link>http://www.orkis.hr/</link><language>hr-HR</language><docs>http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss</docs><description /><generator>Corvus CMS v3.0</generator><managingEditor>Orkis@Orkis.hr</managingEditor><webMaster>Dusko@corvuscms.hr</webMaster><ttl>300</ttl><item><title>CFO izazovi</title><link>http://www.orkis.hr/CFO-izazovi/24316.aspx</link><author>Ivana Matić, CCA</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/CFO-izazovi/24316.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19873.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U posljednje vrijeme dosta se priča o prioritetima za CFO-e odnosno odjele financija. Lista prioriteta će biti različita ovisno o veličini, vlasništvu odnosno industriji u kojoj kompanija posluje. U nastavku su tri velika izazova koji bi se trebali naći na listi prioriteta.

1. Poboljšanje/uvođenje procesa predviđanja ([i]forecasta[/i])

Jesen je tradicionalno vrijeme izrade plana za sljedeću financijsku godinu. A već smo neko vrijeme sigurni da od toga neće biti puno koristi.
Planovi za 2008. i 2009. su postali beskorisni na početku godin ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Wed, 01 Sep 2010 06:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>XBRL - Vrijednost vremena</title><link>http://www.orkis.hr/XBRL---Vrijednost-vremena/24315.aspx</link><author>Mr.sc. Dejan Gostimir</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/XBRL---Vrijednost-vremena/24315.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19868.jpg"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Svaka procjena vrijednosti sustava izvješćivanja zasnovanog na XBRL-u mora brinuti o vrijednosti vremena ulaganja u sustav. Sustav izvješćivanja je materijalno sredstvo s određenim vijekom trajanja. Međutim, za razliku od neke zgrade  ili neke važnije opreme, vijek trajanja sustava izvješćivanja puno je neizvjesniji, a ovisi o prihvaćenosti XBRL-a na tržištu i na glavnom financijskom tržištu.

U nekim slučajevima, pozitivna nula glede sredstava uloženih u sustav izvješćivanja može se pojaviti nekoliko godina nagon ugradnje. Problem s produlje ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 09:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Direktiva EU o pravnoj zaštiti računalnih programa, dio 1</title><link>http://www.orkis.hr/Direktiva-EU-o-pravnoj-zastiti-računalnih-programa,-dio-1/24314.aspx</link><author>Prof. dr. sc. Željko Panian</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Direktiva-EU-o-pravnoj-zastiti-računalnih-programa,-dio-1/24314.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19818.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[i]U ovoj kolumni komentirat ćemo prvih pet članaka Direktive EU o pravnoj zaštiti računalnih programa, koji se bave osnovnim postavkama te zaštite. Preostalih sedam članaka bit će predmetom analize i rasprave u drugom dijelu kolumne koji će biti objavljen na Orkisovu portalu za mjesec dana.[/i]

[b]Uvod[/b]

Za razliku od mnogih drugih direktiva Europske unije koje reguliraju pitanja iz domene informatike i telekomunikacija, a koje smo komentirali u prethodnih šest svojih kolumna na Orkisovu portalu (od ožujka do kolovoza 2010. godine), Di ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 08:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Europska regulative zaštite na radu</title><link>http://www.orkis.hr/Europska-regulative-zastite-na-radu/24313.aspx</link><author>mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Europska-regulative-zastite-na-radu/24313.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19816.bmp"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Centralna europska ustanova koja se bavi pitanjima zaštite na radu je Europska agencija za sigurnost i zdravstvenu zaštitu na radu („European Agency for Safety and Health at work“, kratica EU-OSHA), osnovana 1996. godine. Naime, svake godine u EU dogodi se oko 5800 nesreća na radu sa smrtnom posljedicom te je stoga temeljna zadaća ove agencije edukacija i povećanje razine svijesti o rizicima na radnom mjestu te načini upravljanja tim rizicima. Uloga EU-OSHA je doprinos poboljšanju uvjeta rada u EU.

Kako bi se postigli navedeni ciljevi, agenc ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 08:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Sporazuman raskid ugovora o radu</title><link>http://www.orkis.hr/Sporazuman-raskid-ugovora-o-radu/24312.aspx</link><author>Neda Marasović, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Sporazuman-raskid-ugovora-o-radu/24312.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19810.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Govoreći o načinima prestanka radnog odnosa bitno je za napomenuti da je otkaz ugovora o radu jednostran čin, bilo da ga daje poslodavac radniku ili radnik poslodavcu. Pristanak ili suglasnost druge ugovorne strane pri tome su pravno irelevantni jer druga ugovorna strana na odluci o otkazu potpisuje eventualno samo primitak iste. Sporazumni raskid ugovora o radu propisan je člankom 104. Zakona o radu (NN 149/09) kao jedan od načina prestanka radnog odnosa, te jedini koji podrazumijeva suglasnost volja kako poslodavca tako i radnika. 

Kao i u ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 08:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Webinari za menadžere</title><link>http://www.orkis.hr/Webinari-za-menadzere/24311.aspx</link><author>Neda Kovačić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Webinari-za-menadzere/24311.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19870.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;   Za webinar nema hrvatske riječi (eng. webinar - web based seminar). U širem smislu možemo reći da se radi o prezentaciji, predavanju, radionici ili seminaru koji se odvija preko mreže. Riječ „webinar“ usvojena je na svim hrvatskim internetskim stranicama. Pa tako [url="http://www.edukacija.hr"]www.edukacija.hr[/url] spominje besplatni webinar o e-učenju, a [url="http://www.srce.hr"]www.srce.hr[/url] nudi uslugu otvaranja virtualne sobe za webinare. Glavna značajka webinara je njihova interaktivnost, odnosno mogućnost davanja, primanja i kome ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 08:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Posebni upravni postupak</title><link>http://www.orkis.hr/Posebni-upravni-postupak/24310.aspx</link><author>Milan Zovko,dipl. iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Posebni-upravni-postupak/24310.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19808.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Pravila općeg upravnog postupka, sadržana u Zakonu o općem upravnom postupku, primjenjuju se u svim upravnim stvarima. Ako za pojedinu upravnu stvar nije propisan poseban postupak, u njoj se pri njenom rješavanju primjenjuju samo pravila upravnog postupka. Samo se pojedina pitanja mogu urediti drugačije i to u nužnosti postupanja u pojedinim upravnim područjima i ako to nije u suprotnosti s temeljnim odredbama i svrsi predmetnog zakona.
ZUP se na odgovarajući način primjenjuje i na sklapanje upravnog ugovora, te na svako drugo postupanje javno ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 07:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Analiza poslovne literature : „Kupujem se“</title><link>http://www.orkis.hr/Analiza-poslovne-literature---„Kupujem-se“/24309.aspx</link><author>Josipa Majić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Analiza-poslovne-literature---„Kupujem-se“/24309.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19806.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Sjajna knjiga Roba Walkera, kolumnista The New York Times-a, na izrazito jednostavan način opisuje krucijalne promjene koje se događaju u sferi marketinga. Za razliku od novijih struja koje govore kako su brendovi mrtvi, Walker ne samo da demantira takve tvrdnje već nadodaje kako su brendovi postali dio našeg identiteta. Kao što i podnaslov knjige kaže, autor uspješno istražuje tajni dijalog između onog što kupujemo i onog što jesmo. Kombinirajući osobna antropološka istraživanja s dugogodišnjim novinarskim i marketinškim iskustvom Walker najav ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 07:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Obvezna osiguranja u prometu (1. dio)</title><link>http://www.orkis.hr/Obvezna-osiguranja-u-prometu-(1-dio)/24308.aspx</link><author>Dunja Mak, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Obvezna-osiguranja-u-prometu-(1-dio)/24308.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19800.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Aktivno ili pasivno sudjelovanje u prometu postalo je svakodnevicom suvremenog čovjeka. Svakodnevicom koja ponekad podrazumijeva dozu potrebe, ponekad dozu luksuza, ali u svakom slučaju dozu odgovornosti prema drugim sudionicima u prometu, no i prema samome sebi. Takvu odgovornost detaljno regulira i hrvatski pravni sustav, a odredbe o obveznim osiguranjima u prometu samo su dio odnosne regulative.

[b]Koja su obvezna osiguranja u prometu?[/b]

Postoji nekoliko vrsta obveznih osiguranja u prometu:

1) osiguranje putnika u javnom prometu o ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 07:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>3 stvari koje je potrebno znati prije kretanja u poduzetničke vode</title><link>http://www.orkis.hr/3-stvari-koje-je-potrebno-znati-prije-kretanja-u-poduzetničke-vode/24307.aspx</link><author>Mr.sc. Dejan Gostimir</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/3-stvari-koje-je-potrebno-znati-prije-kretanja-u-poduzetničke-vode/24307.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19868.jpg"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Ako ste se odlučili da krenete u novi poduzetnički pothvat potrebno je da budete svjesni određenih stvari. Svi novi poduzetnički projekti odnosno novootvorene tvrtke u principu stoje na staklenim nogama i kao takvi su veoma krhki. Ako vaš projekt odnosno tvrtka počinje ostvarivati rast prihoda nemojte se odmah početi veseliti jer postoji mogućnost da vaš projekt još uvijek nije dosegnuo točku pokrića.

Ako krećete u novi project  ili poduzetnički pothvat budite sigurni da ste se dobro upoznali sa slijedeće tri stvari koje su potrebene za upra ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 07:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Američke prijevarne sheme u gospodarstvu RH – Management buy out</title><link>http://www.orkis.hr/Američke-prijevarne-sheme-u-gospodarstvu-RH-–-Management-buy-out/24306.aspx</link><author>mr. Bruno Bešvir, ovlašteni revizor</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Američke-prijevarne-sheme-u-gospodarstvu-RH-–-Management-buy-out/24306.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19864.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Neoliberalna koncepcija kapitalizma u tranzicijskom razdoblju RH rezultirala je latinskoameričkom modelom društva koji čine mali broj bogatih i veliki broj manje ili više siromašnih, dok se je srednji sloj znatno smanjio. Najveće zasluge za navedeno ima kriminalno provedena privatizacija u kombinaciji s neefikasnim pravosuđem. Privatizacija naših poduzeća provođena je često na način da su novi vlasnici svoje dionice platili sredstvima privatiziranog poduzeća. Na navedeni način su novostvorena – dodana vrijednost privatiziranih poduzeća kao i no ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 06:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>6 koraka psihologije poslovnog uspjeha</title><link>http://www.orkis.hr/6-koraka-psihologije-poslovnog-uspjeha/24305.aspx</link><author>Boris Blažinić prof.psih.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/6-koraka-psihologije-poslovnog-uspjeha/24305.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19795.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Faktor koji razdvaja one koji uspiju u poslu od onih kojima to ne polazi za rukom nije strategija ili ideja, već psihologija ili način poslovnog razmišljanja.

Razmislite o 6 koraka koji pridonose poslovnom uspjehu:

[b]1. Svrha[/b]
Imati pravi poslovni cilj je samo prvi korak u procesu. Pravi izazov je ostati fokusiran na izabrani cilj kada se poslovno okruženje tako brzo mijenja. 
Prečesto je prelako  biti ometen sa svog originalnog cilja zato što se nešto našlo na putu što izgleda atraktivnije i u tom trenutku poželjnije. Tada morate z ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 06:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Porezni status kamata na zajmove</title><link>http://www.orkis.hr/Porezni-status-kamata-na-zajmove/24304.aspx</link><author>Anisija Bešlić, dipl. oec. Stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo, Ovlašteni računovođa</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Porezni-status-kamata-na-zajmove/24304.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19862.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U vremenima nelikvidnosti i nesolventnosti svakodnevno se susrećemo sa potrebnom uzimanja zajmova u svrhu poboljšanja financijske situacije.

Davatelj zajma s primateljem zajma ugovara kamatnu stopu. Visina kamatne stope se slobodno ugovara, no pri ugovaranju treba voditi računa da se ne prekorači najviša stopa ugovornih kamata.

Zakonom o obveznim odnosima - ZOO (NN 35/05, 41/08) u čl. 26. uređena je stopa ugovornih kamata. Pri ugovaranju važno je voditi računa jesu li ugovaratelji trgovačka društva (pravne osobe)  ili građani-fizičke osob ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 06:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Bračna stečevina – II. dio</title><link>http://www.orkis.hr/Bračna-stečevina-–-II-dio/24303.aspx</link><author>Andrea Radoš Petrlik, dipl. iur. </author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Bračna-stečevina-–-II-dio/24303.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19793.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Ovo je drugi dio kolumne o bračnoj stečevini u kojem ću se dotaknuti uređenja izvanbračne i istospolne zajednice u pogledu imovinskopravnih odnosa, te ukazati na razliku između uređenja bračne stečevine po Obiteljskom zakonu i po Zakonu o braku i porodičnim odnosima.

[u][b]Na koji način su uređeni imovinski odnosi unutar izvanbračne zajednice?[/b][/u]

Izvanbračna zajednica žene i muškarca stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odr ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Tue, 31 Aug 2010 06:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Direktiva EU o čuvanju telekomunikacijskih podataka (II. dio) </title><link>http://www.orkis.hr/Direktiva-EU-o-čuvanju-telekomunikacijskih-podataka-(II-dio)-/24289.aspx</link><author>Prof. dr. sc. Željko Panian </author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Direktiva-EU-o-čuvanju-telekomunikacijskih-podataka-(II-dio)-/24289.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19818.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[i]U prethodnoj kolumni na Orkisovu portalu, za mjesec srpanj 2010. godine, započeli smo s prikazom i komentarima Direktiva EU o čuvanju odnosno pohranjivanju ili zadržavanju telekomunikacijskih podataka. Osvrnuli smo je na prvih pet članaka Direktive koji određuju predmet kojim se Direktiva bavi, njene ciljeve i obuhvat, definicije činjenica na koje se Direktiva odnosi, obveze zemalja članica EU na čuvanje podataka generiranih elektroničkim komunikacijama, na procedure pristupa čuvanim podatcima i, vjerojatno najvažnije, kategorije podataka ko ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 07:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Informacijska sigurnost  u funkciji upravljanja informacijskim kapitalom poduzeća</title><link>http://www.orkis.hr/Informacijska-sigurnost--u-funkciji-upravljanja-informacijskim-kapitalom-poduzeća/24288.aspx</link><author>mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Informacijska-sigurnost--u-funkciji-upravljanja-informacijskim-kapitalom-poduzeća/24288.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19816.bmp"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Tematika koja obrazlaže povezanost informacijskog kapitala i način njegove reprodukcije i zaštite unutar modernih poduzeća bit će obrazložena u tri međusobno povezana članka s tematikom upravljanja informacijskom funkcijom unutar poduzeća. Informacijski se kapital najčešće u teorijskom i praktičnom smislu ne tretira zasebno. U ovoj seriji članaka sa zajedničkom poveznicom pokazat će se kako je informacijski kapital zasebni oblik nematerijalnog kapitala poduzeća, a može ga se smatrati dijelom tzv. strukturnog kapitala.

U prvom nastavku bit će ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 07:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Najam stana s mogućnošću (pravom) kupoprodaje</title><link>http://www.orkis.hr/Najam-stana-s-mogućnosću-(pravom)-kupoprodaje/24287.aspx</link><author>Neda Marasović, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Najam-stana-s-mogućnosću-(pravom)-kupoprodaje/24287.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19810.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Najam stana reguliran je zbog Zakonom o najmu stanova, koji definira najam stana kao pravo [u]korištenja[/u] stana ili dijela stana. Iznajmljivanje stanova  uvijek je bila vrlo popularna kategorija zarade u Republici Hrvatskoj (time nažalost i njegova siva zona – bez prijavljivanja najma nadležnim službama), te je ostala jednako tako popularna i u današnjoj situaciji gospodarske krize te sve težeg dolaženja do vlastitog stana, posebice zahvaljujući cijenama kvadrata koje su u posljednjih nekoliko godina dosegle svoj vrhunac.

U današnje vrije ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 07:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Turizam</title><link>http://www.orkis.hr/Turizam/24286.aspx</link><author>mr. Iva Gjurić Smrekar</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Turizam/24286.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19804.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Europa je najjača svjetska turistička destinacija i turizam treća ekonomska aktivnost u EU (iza distribucije i graditeljstva): turistička djelatnost direktno zapošljava oko 5% radne snage i u nju je uključeno oko 1.8 mil poduzeća, uglavnom malih i srednjih. Udio turizma u GDPu je 5%. Ukoliko se u analizu uključe i sektori vezani uz turizam, on stvara 10% GDPa  i 12% radnih mjesta.  Komparacije radi, 2009. godine udjel turizma u ukupnom BDP-u Hrvatske iznosio je 8,3%. 

Od početka krize 2008. europski turizam nalazi se pred mnogim izazovima: a ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 06:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Upravljanje poslovanjem društva – proces donošenja odluke</title><link>http://www.orkis.hr/Upravljanje-poslovanjem-drustva-–-proces-donosenja-odluke/24285.aspx</link><author>Mr.sc. Hrvoje Spremić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Upravljanje-poslovanjem-drustva-–-proces-donosenja-odluke/24285.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19802.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U prethodnim člancima objasnili smo pojam internih kontrola, komponente sustava internih kontrola, značajke i ciljeve sustava internih kontrola, korake oblikovanja sustava internih kontrola te metode testiranja sustava internih kontrola. Da bi sustav internih kontrola bio usitinu i efikasan, potrebno je uspostaviti adekvatnu razinu upravljanja unutar društva. 

Upravljanje (engl. management) je proces i ukupna aktivnost usmjerena na postavljanje dugoročnih ciljeva, politike i strategije poslovanja i razvoja, alociranja resursa, usmjeravanja i ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 06:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Što napraviti kada vaši djelatnici nemaju razvijene osobne vještine?</title><link>http://www.orkis.hr/Sto-napraviti-kada-vasi-djelatnici-nemaju-razvijene-osobne-vjestine/24284.aspx</link><author>Boris Blažinić prof.psih.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Sto-napraviti-kada-vasi-djelatnici-nemaju-razvijene-osobne-vjestine/24284.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19795.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Problem koji se sve češće javlja u radnim sredinama možemo svesti pod zajednički nazivnik – nerazvijenost osobnih vještina. Kada vaši djelatnici imaju mnogo tehničkih znanja, a nisu vješti u primjeni tih znanja u praksi i nisu vješti u izgradnji međusobnih odnosa s vanjskim i unutarnjim korisnicima jasan je znak da im nedostaje osobnih vještina. Međutim, za uspješno obavljanje posla osobne vještine moraju ići pod ruku s tehničkim znanjima. Razmislite i potvrdite sebi.

• Ako su vaši djelatnici  jako dobri u pridobivanju novih korisnika  ali n ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 06:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Bračna stečevina – I. dio</title><link>http://www.orkis.hr/Bračna-stečevina-–-I-dio/24283.aspx</link><author>Andrea Radoš Petrlik, dipl. iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Bračna-stečevina-–-I-dio/24283.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19793.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Pitanje bračne stečevine se ne postavlja samo tijekom razvoda braka, ili osvajanja jackpota. To pitanje se često postavlja u različitim segmentima života, pa ću se u ostatku članka dotaknuti nekih od njih. Obzirom na opsežnost tematike, čiju sam površinu tek zagrebla ovim uratkom, članak sam podijelila u tri dijela.
U prvom dijelu razjasnit ću razliku između braka i bračne zajednice, kako je definirana izvanbračna zajednica, što se podrazumijeva pod istospolnom zajednicom, te što čini bračnu stečevinu.

[b]Zar brak i bračna zajednica nije je ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Fri, 30 Jul 2010 06:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Tjedni pregled događa iz svijeta financija od 19.7. do 23.7.2010</title><link>http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-događa-iz-svijeta-financija-od-197-do-2372010/24275.aspx</link><author>Mr.sc. Krešimir Jušinski</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-događa-iz-svijeta-financija-od-197-do-2372010/24275.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19744.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[b]Svijet[/b]

Nakon prošlog tjednog pregleda u kojem smo većinom pisali o kvalitetnim makroekonomskim pokazateljima, ovoga ćemo se puta spustiti na mikroekonomsku razinu iz koje, pogađate, slijede također dobre vijesti.

Bit ćemo konkretniji, pa ćemo navesti kojim to kompanijama ovih dana dobro ide i čiji to dioničari ponosno i zadovoljno trljaju ručicama. Krenut ćemo se s Philipsom koji je prošloga kvartala ostvario neto dobit od 338 mil. dolara što je 6 puta više nego u prvom kvartalu. Nešto malo skromnije rezultate ostvarili su u Electr ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 26 Jul 2010 07:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Tjedni pregled događaja iz svijeta financija od 12.7. do 16.7.2010</title><link>http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-događaja-iz-svijeta-financija-od-127-do-1672010/24273.aspx</link><author>Mr.sc. Krešimir Jušinski</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-događaja-iz-svijeta-financija-od-127-do-1672010/24273.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[b]Svijet[/b]

Kao i prošloga su tjedna i ovaju su puta u prvome planu bile makroekonomske vijesti. I kada ih sada čitamo i analiziramo ne možemo reći kako su one bile loše što se na kraju ipak vidi i kroz tjedno kretanje burzovnih indeksa, no o njima ćemo više pisati na kraju ovog pregleda.

Pa krenimo u novi tjedni pregled događaja iz svijeta financija. Bank of Korea povećala je prognozu rasta južnokorejskog gospodarstva na 5,9%. Potvrđen je 0,3-postotni rast britanskog BDP-a u prvom kvartalu ove godine i, naravno, istovremeni pad nezapos ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 19 Jul 2010 08:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Tjedni pregled vijesti iz svijeta financija od 2.7. do 9.7.2010.</title><link>http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-vijesti-iz-svijeta-financija-od-27-do-972010/24267.aspx</link><author>Mr.sc. Krešimir Jušinski</author><description>[b]Svijet[/b]

Ako je početak mjeseca bio obilježen nekim prognozama i predviđanjima na individualnoj, mikroekonomskoj ili korporativnoj razini, prošli tjedan je svakako promijenio sadržaj vijesti koje su se objavljivale te su one poprimile obilježja makroekonomskih izvještaja i pregleda.

Pa krenimo redom. Najjača vijest odnosi se na onu koja je došla od čelnika ECB-a i koji je rekao kako je isključena opasnost od nove recesije. A u skladu s njom navodimo i sljedeće vijesti. Maloprodaja u EU je tijekom svibnja povećana za 0,2%. Švedska je  ...</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 09:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Direktiva EU o čuvanju telekomunikacijskih podataka (I. dio)</title><link>http://www.orkis.hr/Direktiva-EU-o-čuvanju-telekomunikacijskih-podataka-(I-dio)/24266.aspx</link><author>Prof. dr. sc. Željko Panian</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Direktiva-EU-o-čuvanju-telekomunikacijskih-podataka-(I-dio)/24266.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19818.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[i]Uz dvije Direktive Europske unije iz tzv. telekomunikacijskog paketa koje smo komentirali u prethodne tri kolumne na Orkisovu portalu (Direktiva EU o privatnosti i elektroničkim komunikacijama u travnju te Direktiva EU o pravnom okviru primjene elektroničkog potpisa u svibnju i lipnju 2010. godine), u današnjoj ćemo kolumni i njenom nastavku sljedećeg mjeseca razmotriti i treću – Direktivu EU o čuvanju odnosno pohranjivanju ili zadržavanju telekomunikacijskih podataka.[/i]

[b]Uvod[/b]

Direktiva EU o čuvanju odnosno pohranjivanju ili za ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 08:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Čimbenici od utjecaja na plaću zaposlenika</title><link>http://www.orkis.hr/Čimbenici-od-utjecaja-na-plaću-zaposlenika/24265.aspx</link><author>mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Čimbenici-od-utjecaja-na-plaću-zaposlenika/24265.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19816.bmp"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Na ovaj članak motiviralo me zapažanje kako  većina zaposlenika o mehanizmu plaćanja za svoj rad ima vrlo malo znanja, čak ponekad niti ne shvaćaju da je ukupno davanje poslodavca značajno veće od onoga što oni primaju kao neto plaću nakon poreza i obaveznih davanja. Za ovo neznanje djelomično je kriv i sustav koji je postojao do prije dvadesetak godina, a u kojemu su socijalna prava zaposlenika bila znatno veća nego danas. Više puta sam čuo pitanje „Da li su ti dali povišicu nakon što si magistrirao?“ ili „Da li ti je poduzeće platilo doktorsk ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 08:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Godišnji odmor</title><link>http://www.orkis.hr/Godisnji-odmor/24264.aspx</link><author>Neda Marasović, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Godisnji-odmor/24264.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19810.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Kako s dolaskom ljeta uglavnom svi razmišljaju o godišnjim odmorima, u ovomjesečnom tekstu odlučili smo obraditi neke od bitnih pravnih aspekata koji se vezuju na godišnji odmor.

Pravo svakog radnika na godišnji odmor propisano je samim Ustavom Republike Hrvatske, a onda je i detaljnije regulirano Zakonom o radu (NN 149/09). Člankom 55. spomenutog Zakona pripisano je da za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Kako je pitanje prava na godišnji odmor čest predmet dodatne regu ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 08:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Upravni spor</title><link>http://www.orkis.hr/Upravni-spor/24263.aspx</link><author>Milan Zovko,dipl. iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Upravni-spor/24263.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19808.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Upravni spor u smislu Zakona o upravnim sporovima je spor o zakonitosti upravnog akta  koji se vodi između pojedinca ili pravne osobe i tijela državna uprave, regionalne  i lokalna samouprave, te organizacije koje imaju javne ovlasti i rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima.
Upravni spor je oblik sudskog nadzora nad radom uprave i aktima koji ona donosi. Predmet upravnog spora uvijek je upravni akt, a upravni je akt akt kojim nadležno javnopravno tijelo rješava o stanovitom pravu ili obvezi  pojedinca ili organizacije u nekoj uprav ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 08:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Negativan efekt spolne nejednakosti u makretingu</title><link>http://www.orkis.hr/Negativan-efekt-spolne-nejednakosti-u-makretingu/24262.aspx</link><author>Josipa Majić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Negativan-efekt-spolne-nejednakosti-u-makretingu/24262.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19806.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Prema nedavnom istraživanju multinacionalne marketinške agencije [i]MediaAnalyzer[/i] seksulni simbolizam u marketingu ima dvojak efekt. Naime, takvo oglašavanje bilježi izrazito pozitivan učinak na pripadnike muškog spola dok žene ostaju rezignirane ili čak uvrijeđene. Razlog tome je što su upravo marketinške kampanje te koje najčešće tretiraju žene kao seksulani objekt ili tek kao predmet požude, zanemarujući pritom potrebe ženskog spola. Ispitivanje sastavljeno od ankete i vizualnog testa zaključilo je kako muškarci posvečuju najviše pažnje  ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 07:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>7. okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj</title><link>http://www.orkis.hr/7-okvirni-program-za-istrazivanje-i-tehnoloski-razvoj/24261.aspx</link><author>mr. Iva Gjurić Smrekar</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/7-okvirni-program-za-istrazivanje-i-tehnoloski-razvoj/24261.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19804.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;7. okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj –FP7- započo je 2007. s ukupnim budžetom od 50 mlrd EUR i trajat će do 2013. godine. Najveći dio sredstava bit će utrošen kroz grantove za sufinanciranje istraživanja i tehnološkog napretka koji bi trebao osigurati da EU zadrži vodeće mjesto u globalnoj ekonomiji znanja. Na natječaje se mogu prijaviti poduzeća s do 250 zaposlenih i godišnjim prihodom manjim od 50 mil EUR, udružena u konzorcije od minimalno  tri poduzeća i najmanje dvije znanstveno- istraživačke institucije. Raspisivanje ovo ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 07:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Značajke i ciljevi sustava internih kontrola</title><link>http://www.orkis.hr/Značajke-i-ciljevi-sustava-internih-kontrola/24260.aspx</link><author>Mr.sc. Hrvoje Spremić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Značajke-i-ciljevi-sustava-internih-kontrola/24260.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19802.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Prethodnim člancima definirali smo korake oblikovanja sustava internih kontrola, metode testiranja sustava internih kontrola kao i komponente sustava internih kontrola. Međutim, prilikom oblikovanja i implementacije sustava internih kontrola treba veliku pozornost obratiti značajkama, ciljevima i vrstama internih kontrola koje želimo implementirati. U sljedećem tekstu dat je sažet prikaz temeljnih značajki, ciljeva i vrsta internih kontrola.

Sustav internih kontrola određen je značajkama kao što slijedi: 
- neovisnost;
- funkcija uprave;  ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 07:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Pravni temelji stjecanja vlasništva</title><link>http://www.orkis.hr/Pravni-temelji-stjecanja-vlasnistva/24259.aspx</link><author>Dunja Mak, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Pravni-temelji-stjecanja-vlasnistva/24259.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19800.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko pravnih temelja stjecanja vlasništva, a svaki od tih temelja zahtijeva ispunjenje posebnih pretpostavki kako bi do stjecanja vlasništva doista i došlo. Inače, kada bismo definirali pojam vlasništva, rekli bismo da je riječ o stvarnom pravu na određenoj stvari, a nositelj tog prava slobodan je s tom stvari i koristima od nje činiti što ga je volja te je slobodan svakoga drugoga od istoga isključiti, ukoliko to nije protivno tuđim pravima niti ograničenjima postavljenima zakonom.

[b]Koji su pravni temelji ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 07:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>VBM (5): Veza sa strategijom</title><link>http://www.orkis.hr/VBM-(5)--Veza-sa-strategijom/24258.aspx</link><author>Darko Božičević, dipl. oec.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/VBM-(5)--Veza-sa-strategijom/24258.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19798.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Prvi projekti VBM-a fokusiraju se na uključivanje troškova kapitala u sustave pokazatelja, naglašavanjem mjera kao što su ekonomski profit i EVA. Međutim, pokazatelji poput EVA-e ipak su jednogodišnje mjere kratkoročnih performansi i kao takvi često potiču kratkoročno izvođenje na štetu dugoročnog investiranja. Dugoročno izvođenje najvećim je dijelom određeno strategijom poduzeća, pa stoga sve konzultantske kuće naglašavaju važnost strategije u procesu kreiranja vrijednosti kao i povezivanje strategije i operativnog izvođenja. 

Svako poduzeć ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 06:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Izgradnja dobiti i učinkovitosti - 9 koraka za stvaranje sustava u svojim malim poslovanjima</title><link>http://www.orkis.hr/Izgradnja-dobiti-i-učinkovitosti---9-koraka-za-stvaranje-sustava-u-svojim-malim-poslovanjima/24257.aspx</link><author>Boris Blažinić prof.psih.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Izgradnja-dobiti-i-učinkovitosti---9-koraka-za-stvaranje-sustava-u-svojim-malim-poslovanjima/24257.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19795.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Jeste li spremni koristiti moć sustava za rad u vašem poslovanju - izgraditi dosljednost, učinkovitost, produktivnost i dobit?  Čestitamo, Vaša obveza za to je važan prvi korak! 
Pa kako bi započeli, ovo je najbolji savjet  koji vam mogu dati i funkcionirao je tijekom godina, sa mojim klijentima. Ne postavljajte ciljeve s fokusom "kako" postaviti pravila ili procedure. Umjesto toga, postavite cilj koji možete  dokumentirati, provoditi i nadzirati jednom  tjedno ili u nekem drugom vremenskom intervalu ovisno o tome kako vama osobno odgovara. Ov ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 06:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Porezni status prometa rabljenih vozila</title><link>http://www.orkis.hr/Porezni-status-prometa-rabljenih-vozila/24256.aspx</link><author>Anisija Bešlić, dipl. oec. Stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo, Ovlašteni računovođa</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Porezni-status-prometa-rabljenih-vozila/24256.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19649.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U vremenima recesije i težnjom za smanjenje troškova bilo u tvrtkama ili kod pojedinaca fizičkih osoba, učestalo dolazi do  prodaje rabljenih vozila, najčešće automobila, koji zbog nerentabilnosti ili nemogućnosti podmirenja fiksnih troškova opterećuju financijsku situaciju.

Susrećući se često  s pitanjima kakav je porezni status prometa tj. kupnje i prodaje rabljenih vozila, u ovoj kolumni će biti riječi o tome.

Porezni status prometa rabljenih vozila uređen je  Zakonom o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plo ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 06:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Zemljisnoknjizni podnesci i plomba (II. dio)</title><link>http://www.orkis.hr/Zemljisnoknjizni-podnesci-i-plomba-(II-dio)/24255.aspx</link><author>Andrea Radoš Petrlik, dipl. iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Zemljisnoknjizni-podnesci-i-plomba-(II-dio)/24255.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19793.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Kao što sam već rekla u prošloj kolumni, stjecanje nekretnine sa stavljenom plombom je obično rizično i zato je važno znati što je to plomba i koje je njeno pravno značenje te kako se ona briše.

[b]Što je to plomba?[/b]
Plomba je broj zemljišnoknjižnog  podneska (ZS) na zemljišnoknjižnom ulošku s kojim se iskazuje činjenica da je podnesen prijedlog za upis zemljišnoknjižnom sudu. Označava da je glede ZK uloška započet zemljišnoknjižni postupak koji još nije proveden.

[b]Gdje se stavlja plomba?[/b]
Da bi se pravilno odgovorilo na pitanje ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Sun, 11 Jul 2010 06:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>XBRL - Bilanca uspjeha</title><link>http://www.orkis.hr/XBRL---Bilanca-uspjeha/24250.aspx</link><author>Mr.sc. Dejan Gostimir</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/XBRL---Bilanca-uspjeha/24250.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19791.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Nakon duže stanke o XBRL-u ponovno krećemo u istom tonu. Ova kolumna se nadovezuje na prethodno objavljenu. Istu možete pročitati [url="http://www.orkis.hr/XBRL---Sustav-usporednog-mjerenja-i-ocjenjivanja/23627.aspx"]ovdje[/url].

Tradicionalni ROI i usporedno mjerenje i ocjenjivanje su zastarjeli pokazatelji jer se njima procjenjuje nešto što se dogodilo u prošlosti. Ove metode procjenjivanja pružaju podatke  o poslovanju u prošlosti, ali ne kazuju ništa o tome kako poboljšati poslovanje u budućnosti. Nasuprot tome, metoda uravnotežene tabli ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 05 Jul 2010 17:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>3 Savjeta za prezentaciju financijskih podataka</title><link>http://www.orkis.hr/3-Savjeta-za-prezentaciju-financijskih-podataka/24249.aspx</link><author>Mr.sc. Dejan Gostimir</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/3-Savjeta-za-prezentaciju-financijskih-podataka/24249.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19791.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Mnog financijske i računovodstvene prezentacije su obično suhe i dosadne u najboljem slučaju, zbunjujuće i nečitljive u najgorem slučaju. Najbolji komunikatori i prezenteri (npr. Warren Buffet) su u stanju govoriti o brojevima na način koji je jasan, zanimljiv i uvjerljiv. Kako bi što bolje prezentirali financijske i računovodstvene informacije managerima ili klijentima u nastavku dajemo tri savjeta za djelotvornije fiskalne poruke: 

[b]1. Nemojte se pretjerano fokusirati na brojeve.[/b] Vaš je posao da slušatelju objasnite informaciju što b ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 05 Jul 2010 16:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Izmjene Zakona o porezu na dobit</title><link>http://www.orkis.hr/Izmjene-Zakona-o-porezu-na-dobit/24248.aspx</link><author>Mr.sc. Dejan Gostimir</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Izmjene-Zakona-o-porezu-na-dobit/24248.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19791.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U Narodnim novinama broj 80/2010 objavljena je Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Navedene izmjene  Zakona primjenjuju se od 1. srpnja 2010. godine.

Izmjene su slijedeće:

[b]Uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja [/b]koje poslodavac uplaćuje za svog zaposlenika tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu porezno je priznati trošak ako se uplaćuje iznos do 500,00 kn mjesečno po zaposleniku te ako je zaposlenik za navedeno dao pisani pristanak. Navedene premije se ne moraju plaćati za sve  ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 05 Jul 2010 14:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Tjedni pregled događaja iz svijeta financija od 28.6. do 2.7.2010.</title><link>http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-događaja-iz-svijeta-financija-od-286-do-272010/24246.aspx</link><author>Mr.sc. Krešimir Jušinski</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Tjedni-pregled-događaja-iz-svijeta-financija-od-286-do-272010/24246.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[b]Svijet[/b]

Pitanje prošloga tjedna glasilo je: „Prijeti li nam kriza s dvostrukim dnom?“ Sva zbivanja na tržištima kapitala upravo su se odvijala pod utjecajem toga pitanja. A čim se netko javno propituje prijeti li nam kriza, onda znate kakva su kretanja bila na tržištu kapitala! No o njima ćemo u više detalja na samom kraju ovoga pregleda. Ali što ćemo ako nam slijedi kriza sa trostrukim dnom?!? Hoćemo li prestati živjeti, investirati, prestati trošiti ili živjeti. Mišljenja smo kako bi jednostavno trebali početi živjeti bez nekih negat ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 05 Jul 2010 08:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Standardi strateškog upravljanja informacijskim tehnologijama u Europskoj uniji: Direktiva EU o pravnom okviru primjene elektroničkog potpisa (2.dio)</title><link>http://www.orkis.hr/Standardi-strateskog-upravljanja-informacijskim-tehnologijama-u-Europskoj-uniji--Direktiva-EU-o-pravnom-okviru-primjene-elektroničkog-potpisa-(2dio)/24238.aspx</link><author>Prof. dr. sc. Željko Panian</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Standardi-strateskog-upravljanja-informacijskim-tehnologijama-u-Europskoj-uniji--Direktiva-EU-o-pravnom-okviru-primjene-elektroničkog-potpisa-(2dio)/24238.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19308.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;[i]U prethodnoj kolumni (za mjesec svibanj 2010. godine) na Orkisovu portalu razmotrili smo polazne osnove Direktive EU o pravnom okviru primjene elektroničkog potpisa navedene u Člancima 1 i 2 Direktive. U ovom nastavku komentiramo neke značajnije daljnje odredbe te Direktive.[/i]

[b]Ostale odredbe Direktive[/b]

Među važnijim ostalim odredbama ove Direktive valja istaknuti sljedeće:

[b]• Članak 3:[/b]
- Države članice EU ne trebaju tražiti ni od koga prethodno odobrenje za pokretanje vlastitih certifikacijskih usluga.
- Svaka država ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 10:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>10 stvari preporučenih za početak poslovanja</title><link>http://www.orkis.hr/10-stvari-preporučenih-za-početak-poslovanja/24237.aspx</link><author>Tajana Mrazović, dipl. oec.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/10-stvari-preporučenih-za-početak-poslovanja/24237.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19781.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Imate vlastito poduzeće, vlastitu djelatnost ili obrti, ili tek razmišljate o poduzetničkom pothvatu? Za pokretanje obrta danas je potrebno 800 kn (ili 200 ako ste nezaposleni). Većina ljudi već posjeduje potrebne stvari za poslovanje, ali još uvijek postoje neke stvari o kojima se može razmisliti (i uglavnom nisu skupe).

1. Notebook  – bez obzira na djelatnost, u današnje vrijeme računalo je neophodno za poslovanje. Iako nije nužno da imate prijenosno računalo, ono će vam uvelike olakšati poslovanje – možete ga koristiti kao sjajan alat na  ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 09:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Zaštita na radu pri radu s računalom</title><link>http://www.orkis.hr/Zastita-na-radu-pri-radu-s-računalom/24236.aspx</link><author>mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Zastita-na-radu-pri-radu-s-računalom/24236.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19623.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Rad u uredima uglavnom uključuje dugotrajno sjedenje pred računalom. Česta predrasuda je kako u takvim uvjetima uglavnom ne postoje rizici po zdravlje zaposlenika, odnosno kako su oni „rezervirani“ isključivo za radne aktivnosti vezane uz teški fizički rad, industrijska postrojenja ili gradilišta. Iako se rad u uredima doima naizgled bezopasnim, postoji čitav niz bolesti i poremećaja koji se mogu razviti tijekom srednjeg ili dužeg vremenskog perioda. Iako uredski način rada nije osobito opasan za zaposlenike koji samo povremeno moraju sjediti d ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 09:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Ostavinski postupak (2. dio)</title><link>http://www.orkis.hr/Ostavinski-postupak-(2-dio)/24235.aspx</link><author>Neda Marasović, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Ostavinski-postupak-(2-dio)/24235.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19410.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U prošlomjesečnom članku pisali smo o općim pretpostavkama ostavinskog postupka, dok ćemo u ovomjesečnom članku pisati o osiguranju ostavine te o provođenju same ostavinske rasprave. 

Kao što smo bili rekli, nakon popisivanja ostavine a prije provođenja ostavinske rasprave, sud može odlučiti da se ostavina i osigura.

[i][b]Osiguranje ostavine poduzima se:[/b][/i] 1. ako se radi o nasljednicima koji sami nisu sposobni upravljati stvarima iz ostavine, 2. ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, 3. kada neke druge okolnosti nalažu poseban o ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 09:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Misliti kao Leonardo</title><link>http://www.orkis.hr/Misliti-kao-Leonardo/24234.aspx</link><author>Neda Kovačić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Misliti-kao-Leonardo/24234.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19598.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Svi veliki geniji su jedinstveni, a Leonardo je bio, možda, najveći od svih genija. Je li oholost zamišljati kako i mi možemo naučiti da budemo nalik najvećem od svih genija? 
Ključni elementi pristupa Leonarda da Vincija učenju i njegovanju inteligencije posve su jasni, i mogu se proučavati, možemo se u njih ugledati i možemo ih primijeniti.
U [i][b]The Book of Genius (Knjiga o genijalnosti)[/b][/i] Tony Buzan i Raymond Keen pokušali su, prvi u svijetu, objektivno vrednovati najveće svjetske genije. Vrednujući ih prema mjerilima koja uključu ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 09:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Pravni lijekovi u upravnom postupku</title><link>http://www.orkis.hr/Pravni-lijekovi-u-upravnom-postupku/24233.aspx</link><author>Milan Zovko,dipl. iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Pravni-lijekovi-u-upravnom-postupku/24233.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19535.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U odnosu na stari, novim Zakonom o općem upravnom postupku, koji je stupio na snagu 1. siječnja, broj pravnih lijekova je smanjen. Pa tako imamo dva redovna i jedan izvanredni.  Redovni je prigovor i žalba, a izvanredni obnova postupka. Unatoč tome smanjenju, važeći ZUP pokriva sve situacije u pogledu pravnih lijekova koje su bile predviđene  starim zakonom. 

Redovni pravni lijek

[b]Žalba[/b]

Žalba je procesno pravno sredstvo koje zakon predviđa u upravnom postupku i koje daje mogućnost sudionicima u postupku da  se njome koristi  ako  ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 08:45:00 GMT</pubDate></item><item><title>Položaj žena u marketingu duhanske industrije</title><link>http://www.orkis.hr/Polozaj-zena-u-marketingu-duhanske-industrije/24232.aspx</link><author>Josipa Majić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Polozaj-zena-u-marketingu-duhanske-industrije/24232.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19576.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U vrijeme recesije sve se češće govori o položaju žena u globalnoj ekonomiji, odnosno njihovom rastućem doprinosu kao i sve većem broju žena na čelnim pozicijama kompanija.  Osim što su postale pokretač gospodarskog rasta i oporavka žene su danas gotovo najutjecajnija grupa potrošača. Priliku za izvrsnom zaradom na „novom“ tržištu žena među prvima je otkrila upravo duhanska industrija.

[b]Glamurozna, elegantna, mršava – s cigaretom[/b]

Prodaja duhana ženskom dijelu populacije danas je jedna on največih i gotovo najlakših poslovnih prilika ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 08:30:00 GMT</pubDate></item><item><title>Rodiljni i roditeljski dopusti</title><link>http://www.orkis.hr/Rodiljni-i-roditeljski-dopusti/24231.aspx</link><author>mr. Iva Gjurić Smrekar</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Rodiljni-i-roditeljski-dopusti/24231.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19779.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Unutar Unije, članice same određuju prava roditelja vezano uz  duljinu rodiljnog dopusta i prava roditelja koja mogu koristiti prilikom rođenja djeteta: vlada veliko šarenilo, od vrlo kratkih porodiljskih u Irskoj od samo 3 mjeseca do jedno i vise - godišnjih u nekim  bivšim socijalističkim i skandinavskim zemljama. 

EU trenutno propisuje isključivo minimalni rodiljski dopust majke od 14 tjedana koji se trenutno nastoji produžiti na 20 tjedana, uz isplatu 100% plaće u prvih 6 tjedana, a ne manje od 85% preostalih 14. Važno je naglasiti da čl ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 08:15:00 GMT</pubDate></item><item><title>Komponente sustava internih kontrola – II dio</title><link>http://www.orkis.hr/Komponente-sustava-internih-kontrola-–-II-dio/24230.aspx</link><author>Mr.sc. Hrvoje Spremić</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Komponente-sustava-internih-kontrola-–-II-dio/24230.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19627.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;U prvom dijelu definirano je pet komponenti sustava internih kontrola te su detaljno objašnjene prve dvije: kontrolno okruženje i procjena rizika. U sljedećem tekstu definirat će se i objasniti preostale tri komponente sustava internih kontrola.

[b]1.3. Aktivnosti kontrole[/b]

Aktivnosti kontrole su politike i postupci kojima se osigurava da su sve potrebne radnje u svezi s rizicima uključenim u postizanje ciljeva društva poduzete. Aktivnosti kontrole mjerodavne za reviziju su:

• uvid u poslovanje, 
• obrada informacija,
• fizička ko ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 08:00:00 GMT</pubDate></item><item><title>Besplatna pravna pomoć (2. dio)</title><link>http://www.orkis.hr/Besplatna-pravna-pomoć-(2-dio)/24229.aspx</link><author>Dunja Mak, dipl.iur.</author><description>&lt;a style="margin-right:0px;" href="http://www.orkis.hr/Besplatna-pravna-pomoć-(2-dio)/24229.aspx" &gt;&lt;img style="border:none;float:left !important;" src="http://www.orkis.hr/img/ArticleImages/19537.gif"/&gt;&lt;/a&gt;&lt;p style="padding-left:4px;float:left!important;"&gt;Institut besplatne pravne pomoći o kojoj je u svibnju bilo riječi ovoga će mjeseca dobiti svoj epilog. Tematiku će zaokružiti temeljne odredbe o samome postupku korištenja i pružanja besplatne pravne pomoći, o uvjetima koje korisnici trebaju ispunjavati, kao i o relevantnim institucijama koje u čitavom postupku imaju posljednju riječ.

[b]Koji su uvjeti koje trebaju ispunjavati potencijalni korisnici besplatne pravne pomoći?[/b]

Podnositelj zahtjeva ne može snositi troškove pravne pomoći bez ugroženosti vlastite egzistencije ako ostvaruje  ...&lt;/p&gt;</description><pubDate>Mon, 14 Jun 2010 07:45:00 GMT</pubDate></item></channel></rss>