Uvod

Stalni sudski vještak je vrhunski stručnjak odabran od strane suda s liste sudskih vještaka kako bi u postupcima pred sudovima neovisnim i stručnim mišljenjem u skladu sa zadanim zadatkom vještačenja pomogao razjasniti okolnosti o kojima sud nema stručnih znanja.

Rad stalnih sudskih vještaka definiran je Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima koji je stupio na snagu po objavi u «Narodnim novinama» br. 88/08 od 28. srpnja 2008. godine. Njime se uređuje način utvrđivanja uvjeta za obavljanje poslova sudskog vještačenja, prava i dužnosti sudskih vještaka, te visina nagrade i naknade troškova za rad vještaka.

Pravilnik propisuje niz uvjeta koje mora ispuniti kandidat za stalnog sudskog vještaka među kojima su najvažniji:

• obrazovanje
• dokazano višegodišnje iskustvo na poslovima iz područja za koje se prijavljuje
• izvršena stručna obuka
• stalno usavršavanje
• zdravstvena sposobnost
• osiguranje od profesionalne odgovornosti obavljanja posla sudskog vještaka
• nekažnjavanje

Stručnu obuku kandidata vrši mentor koji sam mora biti dugogodišnji stalni sudski vještak iz određenog područja a sama obuka sastoji se od teoretskog dijela i izrade većeg broja mišljenja i vještačkih nalaza u stvarnim sudskim slučajevima dodijeljenim mentoru.

Rad sudskog vještaka mora biti neovisan, visoko stručan, a vrši se uvijek u skladu sa zadatkom vještačenja koji definira nadležno tijelo, najčešće sudac. Sudski vještak podložan je polaganju zakletve prije imenovanja.

Sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu sve ono što je saznao prigodom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka a zabranjeno mu je isticanje svojstva stalnog sudskog vještaka na javnim i privatnim površinama ili reklamiranje, osim uobičajene oznake na adresi sjedišta.

Sva vještačenja izrađuju se u skladu s etičkim kodeksom sudskih vještaka



Pojam vještačenja

Vještačenje je skup stručnih poslova koje obavlja stručnjak - vještak. Ono se provodi radi utvrđivanja ili dodatnog pojašnjenja određene činjenice, a u skladu sa zadatkom vještačenja.

Temeljni dijelovi svakog vještačenja su uvodni dio, vještački nalaz i vještačko mišljenje. Vještak svoj nalaz i mišljenje izrađuje u pisanom obliku. Nakon što dobije nalaz i mišljenje vještaka sud ga je ovlašten i dužan ocijeniti kao i svaki drugi dokaz. Ovisno o naručitelju, vještačenja se mogu podijeliti u dvije temeljne skupine:

1. Sudska vještačenja
2. Vansudska vještačenja

Ponekad se, neopravdano, u praksi mogu čuti za ponovljena vještačenja izrazi “nadvještačenja”, odnosno “supervještačenja” koji su metodološki neispravni i hrvatska pravna znanost i praksa ih ne poznaju. Hijerarhijski gledano, sva su vještačenja u međusobno ravnopravnom odnosu i ne postoje “podređena” niti “nadređena” vještačenja, postupci niti vještaci.

Pregled vještačenja

U uvodnom dijelu vještačkog nalaza i mišljenja neizostavno se navode vrsta i predmet vještačenja te temeljem koje dokumentacije je ono izvedeno i po čijem nalogu.

Temeljna aktivnost tijekom izrade nalaza je prikupljanje relevantnih činjenica koje podrazumijeva nedvojbeno definiranje postupka i zadatka vještačenja, razmatranje predmeta, teme ili procesa vještačenja, prikupljanje i analizu relevantne dokumentacije, razgovor s osobama koje mogu dati važne informacije za pravilno zaključivanje o činjenicama iz zadatka vještačenja i neposredna opažanja vezano uz predmet vještačenja. Taksativno se navode sve primijenjene strukovne metode i postupci.

Po izradi nalaza vještačenja, vještak izvodi zaključak u obliku vještačkog mišljenja, koji sintetizira uzroke, djelovanje, posljedice i značaj određenih činjenica, uz dužnu pažnju, savjesno i sukladno pravilima određene znanstvene discipline (struke) ili vještine. Mišljenje vještaka mora biti neovisno, objektivno, potkrijepljeno činjenicama, deskriptivno, nedvojbeno i logički izloženo.

Vještak je dužan odgovoriti na pitanja suca i stranaka u postupku vezana uz činjenično stanje utvrđeno njegovim nalazom i mišljenjem, ali i na druga pitanja koja sudac dozvoli ili ocijeni potrebnim u cilju utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja.

Nalaz vještaka mora biti napisan jednostavnim rječnikom kako bi bio razumljiv sucu i strankama u postupku. On mora biti jasan, logičan i sveobuhvatan, ne smije sadržati greške, primjenjene metode i postupci moraju biti obrazloženi, a svi dokazi brižljivo i valjano proučeni. U slučaju valjanih žalbenih razloga sudac može odrediti dopunu vještačenja ili povjeriti vještačenje drugom vještaku. Ukoliko je činjenično stanje utvrđeno po drugom vještaku bitno drugačije, vještaci svoje nalaze trebaju uskladiti na raspravi i objasniti sudu u čemu su razlike.

Sudska vještačenja

Rad sudskog vještaka je ključan dio sudskog ili istražnog postupka i o njegovom nalazu često ovisi daljnji tijek postupka, njegovo pokretanje, ili ukoliko se radi o mišljenju koje se traži tijekom postupka, čak i presuda.

Vještačenja iz područja informacijske sigurnosti vrše sudski vještaci koji su vještaci skupine “ELEKTRONIKA, ELEKTROTEHNIKA, INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJE”, specijalnost “informatika”, odnosno “telekomunikacije i informatika”. Izrada nalaza iz područja informacijske sigurnosti zasigurno je, zbog kompleksnosti tematike, podložna čitavom nizu specifičnosti u odnosu na ostale skupine i specijalnosti.

Tehnički kontekst informatike, telekomunikacija i informacijske sigurnosti je vrlo kompliciran i ponekad je njegove temeljne koncepte teško objasniti laicima koji su krajnji korisnici rezultata rada vještaka. U ovom smislu, sudac koji je naručio vještačenje zasigurno je laik i traži pojašnjenje. Stoga je vještak pod jakim pritiskom izraditi mišljenje koje će nedvojbeno biti jasno i dati dovoljnu podlogu sucu za nastavak postupka. Pritom je potrebno imati na umu kako se sudski vještak redovito u procesnom postupku poziva na glavnu raspravu kako bi iznio svoje mišljenje. Ovisno o tome kakav je njegov nalaz i kakav je predmet, njegovo mišljenje različitim argumentima mogu propitivati kako sudac, tako i okrivljenik, odnosno njegov odvjetnik. U slučaju da su termini nedovoljno jasno objašnjeni i da je nalaz napisan nedovoljno jasno, te da slijed nalaza nije logički jasan i dobro objašnjen, moguće je pobiti nalaz ili zatražiti novo vještačenje, što sve produžuje sudski proces, utječe na troškove i naposljetku baca sjenu na stručnost vještaka.

Multidisciplinarnost sudskih vještačenja informatike i informacijske sigurnosti

Sudski predmeti koji se tiču informacijske znanosti i informacijske sigurnosti izrazito su složeni, djelomično zato što je materija takve prirode, odnosno zato što je samom sucu, odnosno naručitelju vještačenja često teško točno definirati zadatak vještačenja. Ono što je predmetnom stručnjaku vrlo jasno, laiku može biti izrazito nejasno ili komplicirano. Stoga je temeljna zadaća sudskog vještaka iz područja informacijske sigurnosti u suradnji sa sucem jasno razraditi koji je točni zadatak vještačenja, a zatim izraditi cjelovito mišljenje u skladu sa zadatkom, orijentirajući se samo na zadatak i koristeći isključivo zadužene materijale, bez donošenja subjektivnih stavova, špekulacija ili hipotetskog mišljenja.

Vještačenja iz područja informacijske sigurnosti dijelom mogu postati i multidisciplinarna vještačenja. Zbog širine područja koja pokriva, informacijska sigurnost zadire u informatičku forenziku, informatiku, komunikacije, računalne i mrežne sustave i zasigurno je teško jednoj osobi biti apsolutni stručnjak u svim navedenim područjima. Stoga je obveza, ali i dužnost stalnog sudskog vještaka biti u stalnom kontaktu sa stručnjacima na navedenim područjima kako bi mogao potražiti dodatno neovisno mišljenje, ali i jasno obavijestiti naručitelja vještačenja o tome. Naime, često se dogodi da zbog neznanja sud vještačenje dodijeli vještaku koji nije stručnjak za informacijsku sigurnost, npr. sudskom vještaku iz područja elektrotehnike. U tom slučaju, takav vještak trebao bi odbiti vještačenje i ukazati na nepravilnost. U praksi se nažalost događa da vještaci uzimaju predmete iz područja informatike i telekomunikacija a onda ih ne znaju vještačiti iz jednostavnog razloga što nisu dovoljno stručni. To rezultira nestručno izrađenim nalazima koji otežavaju sudske procese, srozavaju ugled struke i mogu dodatno zakomplicirati i otežati donošenje odluke sudovima.

Specifičnost vještačenja u ovim područjima je da se nalaz izrađuje temeljem raspoloživih dokumenata, ispisa sa pisača, faks ispisa, nematerijalnih dokaza poput e-mailova, oduzetih tvrdih diskova i optičkih medija. Neki od tih materijala temeljem kojih se vrši vještačenje mogu se tijekom procesa promijeniti, npr. samo spajanje originala tvrdog diska u računalo i pristup sadržanim datotekama može promijeniti sadržaj diska. Iz tog razloga, sudski vještak informacijske sigurnosti ima za zadaću zadržati dokazni materijal u spisu u nekontaminiranom stanju. U konačnici to rezultira i nešto višim stvarnim materijalnim troškovima takvog vještaka.

Posvećenost ciljevima izvrsnosti struke pri izradi sudskih vještačenja

Kako bi vještačenje imalo dobar temelj, u samom istražnom postupku potrebno je dobiti sve potrebne podatke, osobito od pružatelja Internet usluga, prodavača računalne opreme, konzultanata i uključenih pravnih osoba. Prema tome, u vještačenju predmeta iz ovog područja nužno je provoditi edukaciju sudaca, ali i promovirati suradnju između sudaca i sudskih vještaka, te sudskih vještaka i policije, koja posjeduje instrumente koji mogu pomoći sudskom vještaku da dođe do traženih podataka ili hardvera koji mu je potreban za izradu nalaza.

Stalni sudski vještak iz područja informatike i telekomunikacija je ujedno i konzultant kojega tržište može prepoznati za izradu izvanprocesnih nalaza i konzultacija iz tog područja.

Isključivo suradnjom sudova, stručnjaka sudske struke, strukovnih udruga poput Hrvatskog društva sudskih vještaka te između stručnjaka-profesionalaca, moguće je poboljšati komunikaciju prema sudskim vještacima informacijske sigurnosti, spriječiti dodjelu predmeta vještacima drugih struka, omogućiti temelje za izradu mjerodavnih mišljenja te naposljetku, educirati naručitelje vještačenja o tome što je sve vještaku potrebno za izradu kvalitetnog i neprijepornog nalaza.




mag. oec. Saša Aksentijević, univ.spec.oec, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije