Muzika igra važnu ulogu u životima ljudi, te za mnoge, slušanje muzike pri učenju pomaže ne samo koncentraciji, već utiče i na smanjenje stresa.-Yasmin Huges
Stari Grci, kao veliki znanstvenici, filozofi, umjetnici i veliki državnici, isticali su moć glazbe. Smatrali su glazbu značajnim čimbenikom u odgoju i obrazovanju, korisnom za pobuđivanje etičkih vrijednosti i temeljem za razvoj ličnosti. Poznata je Platonova izreka „Što je bolja glazba to će biti bolja i država“.
Glazba svojim karakterom naglašava i doprinosi intenzitetu našeg doživljaja situacije, glazba ima moć neki prostor ispuniti i učiniti ga ugodnim ili neugodnim. Ako slušate neku glazbu dok učite, nazivamo je još pozadinskom glazbom, ona mora imati svojstvo da bude potpora primarnom podražaju, ne smije odvlačiti pažnju s primarnog zadatka, mora pomagati pri usredotočenju na neki sadržaj. Stoga mora ispunjavati određene uvjete: važan je stupanj glasnoće i mora karakterno odgovarati prilici (opuštajuća ili stimulativna).
A da li ste znali da određeni zvukovi, tonovi, ritmovi ( posebno Mozartova djela ) mogu djelovati pozitivno na ojačavanje uma, pamćenja, poticanja kreativnosti, održavanja usredotočenosti? Različita istraživanja su pokazala da se primjena glazbe kao pozadinskog efekta, dakle kao sekundarnog podražaja odražava i na brzinu i na efikasnost učenja i usvajanja gradiva. 80 % poteškoća u učenju povezano je sa stresom – uklonite li stres, uklonit ćete i poteškoće.
Mozart efekt® je naziv za moć glazbe Wolfganga Amadeusa Mozarta koja pozitivno utječe na ljude, biljke i životinje. Fizičaru i neurobiologu Gordonu Shawu istraživaču sa Sveučilišta Irvine u Kaliforniji nije davalo mira pitanje zašto se slušanjem Mozartove glazbe poboljšava sposobnost razmišljanja. Proveo je pokus gdje je ispitivao koji su dijelovi mozga aktivni kad glazba dospije u uho. Uspoređivao je Mozartovu glazbu s glazbom 1930-tih i Beethovenovom skladbom „Za Elizu“. Rezultat je bio neočekivan: glazba, neovisno o vrsti, aktivira samo dio mozga zadužen za obradu tonova. No, Mozartova glazba je iznimka! Glazba Wolfganga Amadeusa Mozarta „može zagrijati mozak“ ustvrdio je Gordon Shaw, fizičar i. „Pretpostavljamo da složena glazba pomaže određenim složenim neuronskim obrascima koji sudjeluju u višim moždanim aktivnostima kao što su matematika ili šah.“
Mozartova glazba može i unaprijediti sposobnost donošenja intuitivnih zaključaka. 1993. godine psihologinja Frances H. Rauscher sa Sveučilišta u Wisconsinu i fizičar Gordon Shaw su u seriji publikacija dokazali su da je kratkotrajno slušanje Mozartove klavirske sonate privremeno (na desetak minuta) popravljalo prostorno-vremenski IQ za čak 8 do 10 bodova na tzv. Stanford-Binetovoj IQ skali. To ukratko znači da je osoba brže i točnije rješavala zadatke koji su se svodili na presavijanje i rezanje papira.
Neurobiolog John Huges je analizirao koliko se često izmjenjuje glasnoća zvuka unutar glazbenog djela. Zabilježio je na ljestvicu vrijednosti iz nekoliko stotina kompozicija različitih skladatelja. Sasvim na vrhu našao se Mozart. Mozartova glazba najčešće mijenja glasnoću tona, izmjenjujući se u razdoblju od točno 30 sekundi, jednakom osnovnom uzorku naših moždanih valova. Na taj način, Mozartova glazba sinkronizira desnu i lijevu polovicu našeg mozga. Tako nas opušta, usrećuje i poboljšava koncentraciju i sposobnost razmišljanja.
Francuski istraživač dr. Alfred A. Tomatis je 1991. izdao knjigu “Porqui Mozart” (“Zašto Mozart”) u kojoj je opisao učinak Mozartove glazbe na djecu s različitim oblicima retardacije (knjiga je bila sukus njegova tridesetogodišnjeg rada s djecom). Istraživači Rauscher i Hong Hua Li sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji objavili su 2004. godine rezultate svojih istraživanja koji pokazuju da postoji molekularna osnova za Mozartov efekt. Naime istraživanjem mozga štakora koji su bili izloženi Mozartovoj muzici pronašli su izraženiju ekspresiju gena BDNF, čimbenika rasta neurona, CREB, supstancije koja potiče učenje i memoriju, te sinapsina I, proteina koji stimulira rast sinapsi (veza među neuronima).
Čini se da je najbolje ovaj fenomen iskoristio Don Campbell koji je na ovu temu 1997. izdao zanimljivu knjigu “Mozart efekt® - primjena moći glazbe za iscjeljivanje tijela, jačanje uma i oslobađanje kreativnog duha”, jer je zaštitio pojam i na svojoj web stranici www.mozarteffect.com nudi nosače zvuka, kasete ili download muzike, kao i brojnu literaturu. Oslanjajući se na medicinu, istočnjačku mudrost te najnovija istraživanja učenja i kreativnosti, u knjizi Campbell otkriva kako izlaganje zvukovima, glazbi i drugim oblicima vibracija, počevši u majčinoj utrobi, može doživotno utjecati na zdravlje, učenje i ponašanje. Otkriva vam kako zvukove i glazbu možete primijeniti za poticanje učenja i pamčenja, kako razviti sposobnost slušanja, kako pojačati Mozart efekt® pomoću vizualizacije te kako primjenjivati moć obrednog pjevanja, mantri, rapa i drugih zvukova koje sami proizvodite.
U knjizi navodi pedeset najčešćih bolesti, od migrene do zloporabe opojnih tvari, koje je moguće ublažiti ili izliječiti glazbom. Preporučuje i više od dvadeset i pet specifičnih, lako izvedivih vježbi koje pomažu povisiti prostorni kvocijent inteligencije, zvukom ublažiti bol, pobuditi kreativnost i potaknuti duh da zapjeva. Kad otkrijete što valja slušati, ova iznimna knjiga otvara put zdravijem, skladnijem načinu života. Knjiga je prevedena i kod nas se također može naći u knjižarama.
Neovisno o našem glazbenom ukusu i prethodnom poznavanju Mozartovih djela, svi se slažu da Mozartova glazba omogućuje jasnije izražavanje i pobuđuje kreativna i motivacijska područja našeg mozga. Mozartova je muzika na internetu dostupna svakome u velikim količinama. Samo desetak minuta slušanja dovesti će vaš mozak u stanje u kojem ćete učiti lakše i brže i pamtiti duže.
Neda Kovačić