Kao što smo u prošlom natpisu rekli, u našem pravnom sustavu postoje dvije grupe propisa i općih akata: propisi koji donose državna tijela i opći akti struktura izvan tog tijela.Hijerarhijski propisi koji donose državna tijela rangirana su na pravnoj ljestvici po njihovoj pravnoj snazi. Na prvom mjestu je ustav, zatim slijede zakoni, pa podzakonski općenormativni akti.
U ovom tekstu ukratko ćemo objasniti procedu za donošenje zakona i proceduru za promjenu ustava,

Ustav i donošenje općih akata

Donosioci pravnih propisa imaju uporište za donošenje općih akata u ustavu. Svi subjekti u društvu moraju poštovati ustavna rješenja u svojem radu i prilikom donošenja određenih pravnih propisa. Ustavotvorac je odredio da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u skladu s zakonom i Ustavom, te da je svatko dužan poštovati Ustav i zakon i pravni poredak Republike Hrvatske. Suglasnost zakona s Ustavom, a drugih pravnih propisa s Ustavom i zakonom, predstavlja instrumentarij vladavine prava za koju ustavotvorac kaže da su to najviše vrednote našeg ustavnog poretka.

Što je to ustav

Ustav je osnovno i najvažnije pravno vrelo, koji tvori najveće pravno pravilo najveće pravne snage. Čini skup pisanih i nepisanih pravila koja identificiraju svrhu, izvore, upotrebu i potrebu ograničavanja političke vlasti. Naš ustav , kao i većina u svijetu, sadrži: preambulu, organizacijski dio, deklaraciju o pravima, te proceduru o izmjenama. Prvi ustavni dokument u neovisnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj donesen je 22. prosinca 1990. godine, koji se od tada do danas tri puta mijenjao. Na vidiku su još jedne izmjene. U prosincu 1997. godine iz Ustava je brisan njegov deveti dio, tj. „Prijelazne i završne odredbe“ , da bi 2001. godine ponovno vraćen u njegov sastav. To je najznačajniji pravni akt i politički dokument u kojem se normiraju temeljni društveni donosi, ustrojstvo političke vlasti, prava i dužnosti građana …

Pretpostavke za donošenje općih akata

Njihovo donošenje i izrada poznaje dvije vrste pretpostavki: objektivne i subjektivne.
Objektivne su: nadležnost donositelja propisa, provedena procedura, odgovarajući sadržaj, te osigurano vremensko i prostorno djelovanje.
A one druge, subjektivne , vezane su za osobnost redaktora.


Promjena Ustava

Procedura za promjenu ustava sadržana je u čl. od 142. do čl.145.Ustava Na temelju tih odredaba, prijedlog za promjenu Ustava RH može pokrenuti petina saborskih zastupnika, Vlada i Predsjednik Republike. Vlast koja može mjenjati ustav ili donositi ga nazivamo ustavotvorna vlast. Odluka o pristupanju promjeni Ustava donose zastupnici većinom glasova. Po istim uvjetima utvrđuje se i Nacrt promjene. Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika odlučuje se o promjenama Ustava RH.

Procedura za donošenje zakona

Procedura za donošenje zakona regulirana je Poslovnikom Hrvatskog sabora. Prema tom poslovniku, postupak za donošenje zakona pokreće se prijedlogom, koji može pokrenuti Vlada RH, saborski zastupnik, njihovi klubovi i radna tijela. Isti su ovlašteni da mogu predlagati donošenje drugih akata Hrvatskog sabora, osim u slučajevima kada je to izričito propisnao da neki prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela i određeni broj zastupnika. Pored toga, predlagatelji se mogu, prilikom upućivanja prijedloga za donošenje zakona, pozvati i na prijedloge građana.
Zakon koji se predlaže mora imati točno određen sadržaj. Kao prvo i osnovno u svom sadržaju mora imati: ustavnu osnovu, osnovna pitanja i ocjenu stanja, posljedice donošenja zakona, iznos novca potrebnog za njegovu provedbu, tekst s detaljnim obrazloženjem, te tekst odredbi važećeg zakona ukoliko se one mjenjaju, dopunjuju ili ispravljaju, te potvrdu o lektoriranju teksta.
Tako izrađen prijedlog upućuje se predsjedniku Sabora, koji isto prosljeđuje zastupnicima, predsjednicima radnih tijela i Vladi ako ona nije predlagatelj. Na raspravi u Saboru radna tijela Hrvatskog sabora izjasnit će se o svim elementima predloženog zakona. Pored toga Odbor za zakonodavstvo dat će svoj sud o ustavnim osnovama zakona.
Svoj amandman za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga akta u pisanom obliku ima pravo podnijeti predsjedniku Sabora svaki zastupnik, njigov klub, te Vlada RH, najkasnije do kraja sjednice na kojoj se raspravlja o predmetnom aktu.

Donošenje zakona po hitnom postupku

Kada će se neki zakon donijeti po hitnom postupku propisano je Poslovnikom. Zakoni po hitnom postupku donose se samo iznimno,i to u slučajevima, kada postoji opravdan interes države, kada to zahtjevaju interesi obrane ili pak kada je to neopohodno radi iznimne situacija u privredi. U ovom se postupku spaja prvo i drugo čitanje.
Postupak „hitnosti“ pokreću zastupnici ili njihov klub. Kad postupak pokreće zastupnik, tada mora priložiti pisanu potporu 25 svojih kolega. Prijedlog može podnijeti i klub zastupnika ako ima najmanje 15 članova. Isto to mogu učiniti
i klubovi zastupnika uz uvjet da minimalno broje 15 članova.


Rasprava o prijedlogu zakona (čitanja)

Rasprava o prijedlogu zakona koja se provodi u Saboru odvija se kroz dva, odnosno tri čitanja.
Prvo obuhvaća usmeno izlaganje predlagadelja, opću raspravu o prijedlogu, raspravu o pojedinostima... Jednom riječju na sjednici Sabora vodi se opća rasprava i rasprava o pojedinostima. Drugo čitanje rezervirano je za raspravu o konačnom prijedlogu zakona, a treće se provodi po odluci Sabora kada je na tekst konačnog prijedloga podnese veći broj amadmana.

Osnovna načela za izradu pravnih propisa

U osnovna načela za izradu pravnih propisa ubrajaju se:
-načelo jasnoće, kvalitete i kvantitete stila pravnig propisa,
-načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa,
-načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa,
-načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem

Izrada konačnog teksta zakona

Po pojmom izrade konačnog teksta podrazumjevamo uobličavanje u određenu formu određenog propisa koji će postati dio pravnog sustava.
Pri izradi teksta treba definirati njegove dijelove, kao što su: uvod, naslov, uvodne odredbe, središnji dio, kaznene odredbe, prijelazne odredbe, završne odredbe, datum i potpis. Bez obveznih osnovnih dijelova (uvoda, naslova, središnjeg i završnog dijela, te datuma) pravni propis ne može iskazivati potpunost.

Proglašavanje zakona

Osnov za proglašavanje zakona utvrđen je u Ustavu, točnije u njegovom čl.88.
“Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Saboru..
Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudomRH.“ Inače, proglašavanje zakona ima za cilj da predsjednik utvrdi da li baš taj zakonski tekst usvojen od strane zakonodavca po propisanoj proceduri koja je Ustavom i organskim zakonima točno propisana.
Nakon potpisa predsjednika, zakon prije nego što stupi na snagu objavljuje se u „Narodnim novinama“, službenom listu Republike Hrvatske.




Milan Zovko,dipl. iur.